26-03-2001

Audijencije kod Svetog Oca
Etape hodočašća Ivana Pavla II. u Grčku, Siriju i Maltu
750 godina karmelskog škapulara
Papin jučerašnji nagovor i pohod župi sv. Dominika
Druge vijesti iz Crkve
Problem prostitucije

Audijencije kod Svetog oca
Primajući u audijenciju 120 članova akademskog senata sveučilišta “Adam Mickiewic” iz Poznana, Papa je istaknuo važnost Centra kao mjesta dijaloga između poljske i europske kulture, poglavito sada kada je u tijeku ujedinjenje europskog kontinenta. Papa je također pozvao da s ovog sveučilišta ne izađu samo dobri profesori nego također i građani koji podrazumijevanju vlastiti rad kao služenje narodu. Tijekom današnje audijencije – na kojoj su sudjelovali nadbiskup Poznana Julius Paetz i pomoćni biksup Marek Jedraszewski, koje je Papa srdačno pozdravio, a oni su Papi dodijelili počasni doktorat toga Sveučilišta. Ovo priznanje, kazao je Ivan Pavao II. neka se ne ograniči samo ne njegovu osobu, nego neka bude znak kreativnog suživota između znanosti i vjere te plodne suradnje znanstvenog i crkvenog područja. Papi je bilo drago što se teološki fakultet uvrstio u Sveučilište i potaknuo da nazočnost teologije sve više otkrije duhovni oblik znanosti i čvrstu znanstvenu utemeljenost vjere. O značenju dodjele počasnog doktorata Papi, pomoćni biskup iz Poznana je istkanuo da je to veliki događaj za Sveučilište što je Sveti Otac prihvatio to priznanje.
Papa je jutros primio u posjet “ad Limina” sedam biskupa Japanske biskupske konferencije, među kojima nadbiskupe iz Tokia i Nagasakia.
Sveti je Otac prihvatio ostavku nadbiskupa Edwarda Clancya na pastoralnom upravljanju sydnesjkom nadbiskupijom u Australiji a na njegovo mjesto je imenovao Georga Pella, dosadašnjeg melburnskog nadbiskupa.

Papino hodočašće stopama Svetog Pavla
Tiskovni ured Svete Stolice objavio je program etapa jubilejskog hodočašća Ivana Pavla II. u Grčku, Siriju i Maltu, stopama sv. Pavla, od 4. do 9. svibnja. Papin zrakoplov u Atenu poletjet će s rimske zračne luke Fiumicino u 8 sati i 30 minuta u petak 4. svibnja. Narednog dana u 11 sati i 45 minuta Papa će iz Atene poletjeti u Damask, u Siriju, kamo će stići oko 14 sati. Sveti će Otac u Siriji ostati do utorka 9. svibnja, kada će otputovati na Maltu. U srijedu 9. svibnja uputit će se u Rim, kamo će stići oko 20 sati i 30 minuta.

750 godine karmelskog škapulara
Škapular Gospe karmelske je kršćanska odjeća, koju je Blažena Djevica Marija izabrala kao model života – stoji u poruci, koju je Sveti otac uputio prigodom obilježavanja 750.obljetnice uvođenja te pobožnosti vrhovnim poglavarima Karmelićana i Bosonogih karmelićana, koji su ovu godinu posvetili svojoj zaštinici Blaženoj Djevici Mariji. Noseći tu odjeću znači – prema Papinim riječima – povjeriti se i imitirati duhovni i ljudski život Marije. Škapular je haljina, koja pokriva prsa i leđa, te stiže do ispod koljena, a nose ga karmelićani i pripadnici nekih drugih redovničkih zajednica. Rašireniji je međutim drugi oblik odijela sastavljen od dva komada vunene tkanine na prsima i leđima, koji su vezani vrpcom preko ramena, a nose ga članovi nekih bratovština. Osvrćući se na Marijin lik u pojedinim etapama njezina života, Papa je posebno istaknuo njezine vrline, koje su oduvijek u središtu pozornosti karmelićanske kontemplacije i oponašanja. Radi se – prema Papinim riječima – o dubokom zajedništvu, koje omogućava ne samo oponašanje Gospe, već i nazočnost Majke i Sestre, kojoj se svaki pojedinac može povjeriti. Marijina baština s Karmela danas je postala baština svijeta. Za to je najzalužnija pobožnost skapulara – rekao je Papa, povjerivši kako i on osobno nosi već dugo vremena u svom srcu tu jedinstvenu vrstu odjeće, koja sadrži za one koji je nose dvije temeljne istine. Prva je znak trajne Marijine zaštite, koja je zajamčena u životu i na prijelazu iz ovozemaljskog u nebeski život, a druga je trajno usmjeravanje vlastitog kršćanskog ponašanja. To je ponašanje – zaključio je Sveti otac – isprepleteno molitvom i unutanjim životom te čestim pristupom sakramentima i konkretnom vježbom u djelima duhovnog i tjelesnog milosrđa. Osim marijanske karmelićanske godine Bosonoga redovnička braća odlučili su zajedno s Međunarodnom udrugom karmelićanskih trećoredaca i redovničkom zajednicom Svete Brigite promicati ulogu suzaštitnica Europe: svete Brigite Švetske, svete Katarine Sijenske i svete Tereze od Križa, a to je redovničko ime Edith Stein. Oni žele na taj način pridonijeti razvoju ujedinjena evropskog kontinenta. Ove su europske svetice nositeljice vjerske poruke, koja je usko povezana s kršćasnikim i društvenim životom europskih naroda, koji su zakoračili putem gospodarskog i političkog jedinstva. Potrebno je – prema karmelićanskim promicateljima ovog pothvata – ponovno otkriti zajedničku povezanost kršćanskog identiteta. Sve tri karmelićanske redovničke zajednice žele proširiti duh tih svetica nizom slavlja na europskoj razini. Prvi od tih pothavata održan je u subotu u rimskoj crkvi Svete Terezije, gdje je kardinal Furno predvodio svečano misno slavlje. Tim se pothvatom htjelo izraziti potrebu uspostave etičke Europe. Europa je već više manje ujedinjena i oblikovana pod gospodarskim, političkim i diplomatskim vidicima. U subotu je došla do izražaja – kako je primjetio otac Ernesto Zielonka – potreba uspostave ujedinjene Europe pod duhovnim, etičkim i kulturnim vidicima. Ljudi sve više shvaćaju da je zajednički korijen svih naroda kršćanstvo, a to znači živjeti po vrednotama. Europa nije više katolička kao što je bila nekada. Europa je međutim – prema riječima oca Zielonke – sastavljena od ljudi dobre volje, a to je vrlo važno za stvaranje duhovno, etički i kulturno ujedinjene Europe.

Nagovor prije Anđeoskog pozdravljenja
Sveti je otac jučer prije molitve Anđeoskog pozdravljena izrazio nadu da će u skoroj budućnosti doći do obnovljenog proljeća života. U nagovoru, koji je bio posvećen svetkovini Naviještenja, Papa je spomenuo kako je prije godinu dana u Nazaretskoj kućici predvodio svečano liturgijsko slavlje. “Dubokom sam ganutošću kleknuo u jednostavnoj kućici, gdje je Marija čula Anđelove riječi i izgovorila svoj “neka bude”, stavivši se posvema na raspolaganje volji Božjoj – rekao je Papa i pozvao prisutno mnoštvo vjernika da zahvale Bogu za dar spasenja, koji je Krist svojim Utjelovljenjem donio svijetu. Razmišljanjem o tom otajstvu svi vjernici mogu dobiti posebnu duhovnu energiju u naviještanju i svjedočenju Krista i s uspjehom služiti Evanđelju života. Pred kutlurom smrti i napadima na život, koji se nažalost umnožavaju, ne smijemo – prema Papinim riječima – nikada popustiti u obrani života u svim njegovim fazama od začeća do prirodne smrti. Sveti je otac izrazio nadu da će svijet doživjeti obnovljeno proljeće, u kojem će svako ljudsko biće biti poštovano i prihvaćeno, jer u njemu sjaji – kako je rekao – odraz Kristove slike. Osvrćući se na Dan molitve i posta za misionare mučenike, koji je na poticaj pokreta Papinskih misionarskih djela za malde jučer obilježila Crkva u Italiji, Sveti je otac istaknuo kako je zbog svoje vjernosti Kristu veliko mnoštvo misionara i misionarki žrtvovalo svoje živote. Samo prošle godine ih je ubijeno 29. Papa je izrazio nadu da će njihova žrtva, ujedinjena s onom Kristovom, postati kvasac ljubavi, pravde i mira te će tako rasti u povijesti Kraljevstvo Božje.
Pohod rimskoj župi
Jučer je Sveti otac posjetio župu svetog Dominika Guzmana. Papa je podsjetio vjernike ove nove župe, na području koje se nalazi i sjedište Jehovinih svjedoka, kako su svi kršćani pozvani da riječima i životom budu misionari pomirenja. Liturgija jučerašnje korizmene nedjelje kao i cijelo korizmeno vrijeme, potiču nas – prema Papinim riječima – na obnovu osobnog i zajedničkog života. Sveti je otac pozvao vjernike da pomoću vjeronauka, kateheza, rekreativnih djelatnosti i dragovoljnog rada te susretima crkvenih zajednica i pokreta nastave zajednički hod u velikom pothvatu nove evangelizacije. Na području vaše župe postoji očiti izazov sekti – rekao je Papa, osvrćući se na prisutnost jehovinih svjedoka, i preporučio vjernicima da omoguće svojoj djeci i svim ljudima dobre volje kako bi i njima bilo dostupno Evanđelje kako ga naviješta Crkva već 2.000 godina. Predstavljajte jasno istinu kršćanske vjere, prateći svoja objašnjenja jasnim i shvatljivim riječima ljubavi i bratstva. Papa se posebno obratio mladima, koji – kako je rekao – svježinom svog zanosa pružaju župnoj zajednici značajan doprinos. Pozdravljajući Svetog oca, mladi su ga nazvali velikim prijateljem. Papa je Ivan Pavao II. iskoristio priliku da pozove mlade na susret, koji 5.travnja priređuje rimska biskupija na Trgu Svetog Petra. Bit će to – kako je rekao – susret molitve za pripravu i uspjeh 16.svjetskog dana mladih, koji će se ove godine proslaviti na Cvijetnicu u pojedinim biskupijama.

Tijelo Ivana XXIII. očuvano i 37 godina nakon smrti
Tijelo pape Ivana XXIII. ostalo je očuvano 37 godina nakon njegove smrti. Utvrdila je to komisija pod vodstvom državnog tajnika Svete Stolice kardinala Angela Sodana, koja je grob glasovitog Pape otvorila u siječnju, zbog naumljenog premještaja posmrtnih ostataka u grobnicu u unutrašnjosti bazilike Sv. Petra. Vijest o neraspadnutom tijelu pape Ivana Dobrog odjeknula je talijanskim medijima, a mnogi su komentari istaknuli kako je to još samo jedna potvrda o svetosti Pape koji je protekle godine i proglašen svetim. Premda mnogi neraspadanje posmrtnih ostataka čovjeka koji se štuje kao svetac tradicionalno smatraju potvrdom njegove svetosti, zamjenik vatikanskog glasnogovornika o. Ciro Benedettini pojasnio je kako sama ta činjenica ne dokazuje nadnaravno objašnjenje. Stručnjaci, pak, ukazuju na to da se posmrtni ostaci papa obrađuju u formalinu odmah nakon smrti, te se polažu u tri kovčega u koje jedva da prodire kisik, koji uzrokuje raspadanje.
Nadbiskup Kondrusiewicz za Interfax
Apostolski administator za katolike u europskom djelu Rusije, nadbiskup Tadeusz Kondrusiewicz, dao je prošlih dana intervju ruskoj infomrativnoj agenciji Interfax, koja ga je cenzurirala i čak neke djelove izmijenila. Razgovor s nadbiskupom Kondrusiewiczem odnosio se na Papin posjet Ukrajini i na odnos pravoslavca i grkokatolika u jugozapadnim predjelima te zemlje. 1944. Staljin je zabranio djelovanje grko-katoličke Crkve, oduzeo im sva crkvena dobra i predao ih pravoslavnoj Crkvi. Nakon uspostave demokracije u Ukrajini grkokatolici su očekivali da će im pravoslavna Crkva vratiti crkve i crkvena dobra, do čega međutim nije došlo. Zbog toga je u nekim slučajevima došlo i do fizičkih obračuna. Osvrćući se na te slučajeve, nadbiskup Kondrusiewicz je osudio – kako se izrazio - nasilne metode za postizanje povijesne pravde te je izrazio uvjerenje da će kršćani sve probleme, pa i one koji su povezani s vlasništvom crkava i crkvenih dobara, riješiti pregovorima i dogovorima, ali nije – kako tvrdi Interfax – optužio za te obračune grkokatolike. Nadbiskup Kondrusiewicz smatra da se ti i slični sporovi moraju riješavati u Ukrajini. Izjave i stajališta ljudi, koji žive u Rusiji, Poljskoj, Italiji ili nekim drugim zemljama mogu – prema njegovim riječima – samo zaoštriti cijelu stvar. Nadbiskup Kondrusiewicz je primjetio u razgovoru s Interfaxom kako već dugo nije bio u Ukrjini te ne pozna razvoj stanja, dok mu Interfax pripisuje kako je potvrdio da su grko-katolici početkom devedesetih godina uništili tri biskupije u zapadnoj Ukrajini, prisvojivši na stotine pravoslavnih crkvi. To je – prema riječima nadbiskupa Kondrusiewicza - emotivna tvrdnja i uvjerenje novinara. Za njih je to normalno, jer je takvo mišljenje veoma rašireno u Rusiji. Kako je poznato to je i jedan od glavnih uzroka zbog kojih se patrijarh Aleksije II. ne želi susresti s Papom Ivanom Pavlom II., dok se stanje ne sredi.

Problem prostitucije
U četvrtak su u Rimu u crkvi Dvanaest apostola održani sprovodni obredi za Anu, nigerijsku djevojku koje bi bila prisiljena na prostitucija u Italiji, a zapažena je postala nakon prošlogodišnjeg zagrljaja sa Svetima ocem i upućene mu molbe da osobodi sve djevojke, zarobljenice prostitucije. Na Aninu pogrebu govorio je don Oreste Benzi, svećenik koji djeluje oko spašavanja djevojaka s ulice koje su prisiljene na prostituciju. Don Oreste je pred okupljenim narodom, socijalnim radnicima, i djevojkama koje su pobjegle s ulice kako bi pozdravile onu koja je postala njihova glasnogovornica, govorio o Aninim posljednjim danima ali i o svim mladim djevojkama koje umiru u lancu prostitucije, i pred općom nezaiteresiranošću da se to promjeni. Nigerijska djevoja koju je don Benzi spasio s ulice, obloljela je od Aidsa, ali se aktivno uključila u misiju spašavanja drugih djevojaka, za to je molila i Svetog oca. Značajno je da od službenih delegacija na sprovodu bio nazočan jedino nigerijski veleposlanik, a nitko od talijanskih predstvnika. Don Benzi govorio je o susretima o ovom problemu s talijanskim vlastima, navodeći imena od talijanskog predsjednika preko ministra koji su pokazali zabrinutost ali ništa ne čine. Možda to znači da država manje moćna od kriminala organizirane prostitucije. Radi se o problemu koji je vrlo izražen u Italiji a gotovo sve djevojka prislijene na prostituciju su strankinje. Većina potječe iz Afrike i istočnoeuropskih zemalja. U najnovijem broju časopisa Svjetlo riječi, na problem prostitucije u našim krajevima osvrće se jednim člankom Anto Batinić koji govori o ratnom i poratnom vremenu u Hrvatskoj i Bosini i Hercegovina te porastu prostitucije. Pojavu je povećala sigurno nazočnost vojnika NATO-a te pad istočnoeuropske zavjese kada su mnoge djevojke završile u lancima prostitucije koju promiču dobro organizirane kriminalne skupine s međunarodnim vezama. Problem organizirane prostitucije je posebno dramatičan na Kosovu i Makedoniji. U istom članku u nastavku autor se osvrće i na često lažne poslovne ponude za djevojke strankinje u Zapadnim zemljama. Iza tih se ponuda često skriva porostitucija. Posebno se ističu zemlje: Italija i Njemačke. Navode se podaci njemačkog saveznog ureda za kriminal koji govore da više od 50 % djevojaka i žena bude prevareno kad su razlozi dolaska u Njemačku a od poznatih slučajva 53 % bilo je prisiljeno na prostituciju. Što se tiče pozitivnih primjera vraćanja djevojaka u život kako to radi don Oreste Benzi u Italiji u centru "Ivan XXIII", u članku najnovnijeg broja Svjetla riječi, autor Anto Batinić navodi i jedan dom u blizini bugarske granice za koji se binu studenti pravoslavnog bogoslovskog fakulteta, a finacijski projekt podrupire dobrotovorna njemačka katolička udruga Renovabis, koja će i u budućnosti podupirati slične projekte. Koliko se djeluje u Crkvi naših krajeva oko spašavanja djevojaka koje su prisiljene na prostituciju? Možda i općenito u društvu i među odgovornima vlada kako je to označio za Italiju don Benzi, opća nezainteresiranost za spašavanja mladih djevojka prisiljenih na prostituciju.