08 - 02 - 2001

Papa primio predsjednika poljske vlade
Nova imenovanja
Umro kardinal Giuseppe Casoria
Biskupi Ruske federacije u Rimu prvi put u posjetu "ad limina"
U Senigalliji proslavljen spomendan blaženog Pia IX
"L’osservatore romano" o misi na Stepinčevo u Rimu
Umro istaknuti hrvatski intelektulac Luka Brajnović
Objavljena knjiga "Mladi i ezoterizam"
Kongres azijskih teologa
Opasnost od kravljeg ludila širi se izvan Europe
Imigraciska politica u EU
Započeo berlinski filmski festival

Papa primio predsjednika poljske vlade
Sveti je otac jutros primio predsjednika poljske vlade, Jerzy Buzeka, koji se ovih dana nalazi u službenom posjetu Italiji. Buzek je stigao u Rim iz Stokholma, gdje je razgovarao s predstavnicima švetske vlade o ulasku Poljske u Europsku uniju. Od 1.siječnja Švetska predsjeda Europskoj uniji i - prema izjavi tajnika poljskog odbora za europske integracije – Stoklholm se pozitivno izrazio o poljskoj molbi, obećavši da će nastojati ubrzati pregovore.Premijer Buzek je izvjestio Papu Ivana Pavla II. i o tom susretu. Napose je međutim bilo govora o stanju kao i razvoju odnosa Crkve i države u Poljskoj te o eventualnom novom posjetu Pape svojoj domovini.

Nova imenovanja
Sveti je otac potom primio u zasebne audijencije ordinarije iz Tadžikistana, Turkmenistana, Uzbekistana i Azerbejidžana, koji se ovih dana zajedno s ostalim biskupina Zajednice neovisnih država nalaze u Vatikanu u službenom posjetu, zvanom ad limina apostolorum.Papa je imenovao za apostolskog nuncija u Slovačkoj njemačkog svećenika Henrika Josepha Novackija, koji je, nakon diplomatskog iskustva u Paraguayu i Angoli, u posljednje vrijeme djelovao u državnom tajnišvu. Tim imenovanjem je monsinjor Novacki uzdignut, kao i svi nunciji, na čast nadbiskupa.

Umro kardinal Giuseppe Casoria
Jutros je u Rimu preminuo talijanski kardinal Giuseppe Casoria, koji je nedavno navršio 92 godine života. Za biskupa ga je imenovao 1972. Papa Pavao VI, povjerivši mu godinu dana kasnije tajništvo kongregacije za proglašenje svetaca. 1981.Papa ga je Ivan Pavao II. imenovao pročelnikom kongregacije za bogoštovlje, a 1983.kardinalom.Pogrebne će svečanosti uz nazočnost Svetog oca biti održane u subotu u 11 sati u bazilici Svetog Petra. Kardinal Casoria je naime zbog svojih teoloških, pravnih i političkih sposobnosti obavljao razne dužnosti u ustanovama Svete Stolice. To je istkanuo u svojoj brzojavnoj sućuti nećakinji preminulog kardinala, Mariji Cristini Casoriji Bigliardo, Sveti otac, nazvavši ga poletnim služiteljem Crkvi. Papa ističe posebno njegovu vjernost Kristu, Crkvi i Svetoj Stolici. Svojom je svećeničkom službom, kao i bogastvom ideja te prijedlozima kardinal Casoria – prema Papinim riječima – uvijek osvježavao crkvene pothvate. Posebno su bile aktualne njegove publikacije.Smrću kardinala Casorije kardinalski zbor broji, uključivši i novoimenovane kardinale, 184 člana od kojih 135 ima pravo birati novog Papu. 49 ih međutim prema kanonskim propisima nema pravo, jer su navršili 80 godina života.

Biskupi Ruske federacije u Rimu prvi put u posjetu "ad limina "
Nadbiskup Tadeusz Kondrusiewicz, apostolski upravitelj europskog dijela Rusije, doputovao je u posjet ad Limina. To je prvi put da su se četiri apostolska Administratora iz Ruisje i Sibira uputila zajedno u audijeciju Papi. U Rusiji katolikaima ima oko 1% u narodu koji je većinski pravoslavni. Novinaru Radio Vatikana Kondrusiewicz je rekao kako je Sveti Otac 1991. osnovao dvije Apostolske administrature, a danas ih ima četiri. Katolička je crkva danas integralni dio ruskog društva, usprkos teškokća poput registracije apostolskih administratura, nedostattka struktura, svećenika i drugoga. Prve župe su konstruirane u 12 stoljeću. Prije Oktobarske revolucije 1917. bile su dvije biskupije i dva sjemeništa, teološka Akademija, brojne župe, svećenici, redovnice i redovnici. Stoga se ne može reći da se radi o Crkvi za strance u Rusiji, nego za Ruse koji su bili katolici i to žele i ostati.U svakodnevnom životu među ljudima- Kondrusiewicz je kazao - da nema teškoća niti u međusobnim kontaktima niti u zajedničkoj molitvi. Rusija je uistinu postala Golgota XX stoljeća. Osobno sam osovao Komisiju za nove mučenike i priredili smo tekst za Vatikan, prigodom velike komemoracije svjedoka vjere, a obilježena je tijekom Velikog Jubileja. Ipak prepreka ima ali prije svega treba tražiti nove svjedoke, što nije lako jer nema mnogo onoh koji su preživjeli i bili kadri pričati ono što se dogodilo prije 50 ili 70 godina, kazao je Kondrusiewicza. Apostolski administrator europskog dijela Rusije razgovarat će s Papom i o posjetu Ukrajini, gdje postoje velike napetosti između Katoličke crkve i Pravoslavne crkve, moglo bi imati veliki utjecaj na Rusiju. Ukrajinska pravoslavna crkva uputila je pismo Svetome Ocu sa zahtjevom da odgodi svoj posjet Ukrajini. Neki promatrači istaknuli su da bi to putovanje moglo izazvati nove probleme u nastojanjima oko priređivanja “ljetnog sastanka” Svetoga Oca i moskovskog patrijarha Alekseja II., vođe najveće kršćanske zajednice nakon Katoličke crkve. Međutim nadbiskup Kondrusiewicz je u nedavnom razgovoru za rimsku novinsku agenciju “I Media” izjavio kako ne vjeruje “da pravoslavni žele raskinuti odnose s Katoličkom crkvom”. Pritom je izrazio osobno uvjerenje da će “unatoč suzdržanostima koja su izrazili” Papin posjet Ukrajini imati pozitivni učinak na ekumenskom području.Apostolski upravitelj europskog dijela Rusije nadalje je istaknuo da je i stanje Pravoslavne crkve u Ukrajini samo po sebi dosta nejasno budući da postoje dvije različite pravoslavne zajednice koje se međusobno bore za prevlast na crkvenom području. Carigradski pravoslavni patrijarh, koji se u pravoslavnom svijetu općenito smatra “prvim među jednakima”, mogao bi prilikom Papina boravka u Ukrajini posjetiti ukrajinskoga pravoslavnog poglavara te nastojati potaknuti jedinstvo među pravoslavnim vjernicima. Uspjeh toga nastojanja mogao bi imati važne učinke za Papino putovanje. Nadbiskup Kondrusiewicz istaknuo je također kako je moskovski patrijarhat bio upleten u slične sporove i u prošlosti kada su se dvije različite pravoslavne zajednice u Estoniji pozivale na pravo pravoslavlje. Na kraju je jednu zajednicu priznala Moskva a drugu Carigrad i većina pravoslavnog svijeta. Nadbiskup je istaknuo kako Ruska pravoslavna crkva na taj način samu sebe izolira te je izrazio nadu da će se, na vlastito dobro, početi više otvarati.

U Senigalliji proslavljen spomendan blaženog Pia IX
U Senigalliji, rodnom mjestu pape Pia IX., jučer je svečano proslavljen prvi liturgijski spomendan ovog blaženika, kojega je Papa Ivan Pavao II. zajedno s Papom Ivanom XXIII. 3.rujna prošle godine proglasio blaženim, odredivši da se njegov liturgijski spomen slavi 7.veljače. Na taj je naime dan 1878.godine preminuo ovaj Papa, koji je, nakon svetog Petra, najduže predvodio Crkvu. Liturgijsko je slavlje predvodio pročelnik kongregacije za proglašenje svetaca, nadbiskup Jose’ Saraiva Martins, koji će 21.veljače biti promaknut u kardinala.Ovom je prilikom u dobrotvornoj ustanovi , koja nosi obiteljsko ime Pape Pia IX. "Mastai Ferreti" otkriven i spomenik ovom Papi, koji je – kako je istaknuo u propovijedi kardinal Saraiva Martins, osvrćući se na njegove proročke poruke – mnogo trpio već od mladih dana. Trpljenje je – prema njegovim riječima – bio lončić za taljenje, u kojem su se oblikovale kreposti Pia IX. nazvanog Papom križa. Njegov je pontifikat od prvog do posljednjeg dana bio pravi križni put, ali to ga nije spriječilo da bude veseo i često humoristički raspoložen, znajući i u najtragičnijim stvarima vidjeti pozitivnu stranu Tijekom njegovog pontifikata Papinska je država kao svjetovna moć propala. Garibaldi mu je oteo i Rim, tako da je morao bježati u Gaetu.Prigodom ove prve liturijske svečanosti u čast blaženog Pia IX. njegovo je tijelo, koje se čava u rimskoj bazilici svetog Lovre, prenesono u katedralu u Senigalliji, odakle će sutra krenuti u posjet mjestima, koja je on posebno volio a to su Imola, Tolentino, Loreto, Volterra, Asiz i Pontecorvo, da bi se potom ponovno vratilo u starodrevnu rismku baziliku Svetog Lovre.

"L’osservatore romano” o misi na Stepinčevo u Rimu
Poluslužbeni vatikanski dnevnik “L’Osservatore Romano” u svome jučerašnjem broju donosi vijest o misi “na liturgijski spomen na blaženoga kardinala mučenika Alojzija Stepinca, junačkoga zagrebačkog nadbiskupa” kojom će u crkvi Papinskoga hrvatskog zavoda Sv. Jeronima predsjedati u subotu 10. veljače predsjednik Papinskog vijeća “Pravda i mir” nadbiskup François Xavier Nguyęn van Thuân. U vijesti, uz koju je objavljena i slika kardinala Stepinca, ističe se kako je znakovito da će euharistijskim slavljem predsjedati “pastir koji je upoznao progone u vijetnamskim zatvorima u kojima je proveo punih 13 godina, od kojih 9 u potpunoj izolaciji”.Zajedno s nadbiskupom Nguyęnom van Thuânom misu u Papinskome hrvatskom zavodu u Rimu slavit će brojni nadbiskupi, biskupi i svećenici, te hrvatska vjernička zajednica u Rimu.Vatikanski dnevnik također piše da će na Stepinčevo 10. veljače popodne zagrebački nadbiskup Josip Bozanić predsjedati euharistijskim slavljem u katedrali u kojoj je pokopan kardinal Stepinca te da su se propovijed zagrebačkog nadbiskupa kardinal Franje Kuharića tijekom komunizma na toj misi uvijek pratile s dubokim osjećajima, jer su bile zrake istine u vremenu ideološkog mračnjaštva. Vatikanski dnevnik također napominje kako će se mise toga dana slaviti diljem Hrvatske.

Umro istaknuti hrvatski intelektulac Luka Brajnović
U španjolskom gradu Pamploni jutros je umro u 92.godini života poznati hrvatski kulturni djelatnik Luka Brajnović. Rođen u Boki Kotorskoj mladi je Brajnović bio proganjan najprije od fašizma, a potom od komunizma, tako da je poput mnogih drugih mladih Hrvata morao napustiti svoj rodni kraj i potražiti utočište u Španjolskoj. Zajedno sa suprugom Anom i tri kćerke Olgom, Anom Marijom i Eleonorom postao je član Opus Dei. Predavao je novinarstvo na sveučilištu u Pamploni. Surađivao je u brojnim hrvatskim časopisima, koji su izlazili u inozemstvu. Zajedno s velečasnim Vinceom preveo je na hrvatski temeljno djelo utemeljitelja Opus Dei blaženog Escriva “Put”. Sprovod će biti sutra u petak u 13 sati u katedrali u Pamploni.

Objavljena knjiga "Mladi i ezoterizam"
Talijanski katolički novinar Carlo Climati objavio je ovih dana u nakladi jednog od najpoznatijih talijanskih katoličkih izdavača “Paoline” knjigu: “Mladi i ezoterizam”. Auktor, koji je proveo istragu među mladima, upozorava talijansku javnost kako mora biti oprezna pred satanističkom rockglazbom kao i pred esoteričkom glazbom. To može naime postati opasno sjeme u plodnom terenu mladenačkih tegoba te ih može dovesti do pobuna protiv društva, do okultističkih pothvata i čak do ubojstva kao što je bio slučaj triju djevojaka, koje su u Val Chiavenni ubile časnu sestru Lauru Mainetti. Climatijevo je djelo naišlo na veliki odjek u talijanskim obavijesnim sredstvima. Liberalni dnevnik “La repubblica” u svom osvrtu ističe kako se mladi sve više zanimaju za ezoterizam i rockglazbu, koja dolazi posebno do izražaja u diskotekama.Cijelo je poglavlje posvećeno ezoteričkim tajnama od tetoviranih šara do piercinga. Climati se opširno bavi i pitanjem New Aga i riječima, koje preko obavijesnih sredstava predstavljaju klopku mladima. Posebno je na tom području opasan internet, na kojem obiluju mjesta s magijskim, sataničkim i ezoteričkim sadržajima.Zanimljiva je i Climatijeva analiza stripa Dylana Doga, koji je veoma popularan među mladima, i filma “The Blair Witch Project”, koji svojim sadržajem o čarolijama privlači mlade, tako da je postigao najveći utržak. Climati je uvjeren da je đavao prisutan u svijetu. On se pojavljuje na najrazličitije načine i preko obavijesnih sredstava kao što su filmovi, video zapisi, apsolutna vjera u novac, mafija i borba za vlast. Jedno od tih sredstava je i glazba, koja usmjeruje rasističke, antisemitske i nasilničke poruke, koje bi mogle biti pogubne za društvo.Climati priznaje da mu se riječ zabrana ne sviđa, jer vjeruje u slobodu izražavanja. Treba svakako – prema njegovom mišljenju – nastojati da mladi postanu svijesni važnosti kritike, koja će im omogućiti procjeniti vrijednost poruka. Mladi su često prepuni srdžbe, koju neznaju očitovati te zapadaju u zamku propagandističkih glazbenih trasngresija. Diskoteke sa svojim decibelima onemogućuju dijalog i opijaju mlade, pretvarajući ih u robote.

Kongres azijskih teologa
“Kršćanstvo i nacionalizam”, naslov je konferencije koja se prošlih dana održala u Bangaloreu, u Indiji. Na susetu je sudjelovalo 300 teologa. Među njima je bio i otac Felix Winfred, šef ureda za teološka pitanja Federacije azijskih biskupskih konferencija. U svom predavanju, o integraciji kršćanstva u azijski višekulturni kontekst, otac Winfred je istakuo da kršćanstvo treba usvojiti prihvatljiviji jezik u sustavu cjelokupne integracije. Nadodao je kako su neke hinduističke vjerske vođe koji su studirali Bibliju i kršćansku poruku imali snažni utjecaj u Indiji. Kao primjer naveo je Gandhia koji je znao iz Biblije izvući mnoge poruke. Mnogi teolozi su u svojim nastupima istaknuli važnost unutarnje obnove Indije preko veće evangelizacje i jače inkulturacije kršćanstva u indijski kontekst.

Opasnost od bolesti kravljeg ludila širi se izvan Europe
Opasnost od kravljeg ludila širi se izvan eurpskih granica. Prekjučerašnji broj londonskog lista Guaridan, navodi da bi krv i neki proizvodi iz britanksih biolabaratorija mogli kružiti u devet zemalja kojima su prodani od 1996 od 2000. Zemlje bi, bile Ujedinjeni arapski emirati, Indija, Turska, Egipat, Maroko, Oman, Singapur i Rusija. Osim ovih zemalja Australija i Japan već su poduzeli konkretne mjere zaštite. Australija je prošlog mjeseca povukla s tražišta sve europske proizvode od goveđeg mesa. Osnovala je i posebnu stučnu komisiju koje će u svrhu sprečavanja širenja bolesti analizirati darovanu krv i organe osoba iz Euroske unije te lijekove koji sadrže sastojke kravljeg mesa te životinjsku hranu. Od jučer su stupile na snagu prevencijske mjere i u Japanu. Potvrđena je zabrana uvoza govedine iz Velike Britanije, te donacija krvi osoba koje su boravile više od 6 mjeseci u zemljama EU pogođenim bolešću kravljeg ludila. Tokijo će zabraniti i uvoz mesnih proizvoda te lijekova koji sadrže krvnu plazmu.

Imigraciska politika Eurospke unije
Visoka povjerenica UN-a za ljudska prva Mary Robnisnon pozvala je zemlje eurpske unije na stvaranje dobre imigracijske politke. Prilika za poziv zemaljama Eurospke unije da se ne zatvaraju u tvrđave, bila je jučerašnje predstvaljanje konferecije protiv ksenofobiije, rasizma i nesnošljivosti, predviđene za kolovoz u Južnoafričakoj republici. Gospođa Robinson je istaknula potrebu osnaživanja načela zaštite manjina kako bi se prešlo od normativa koje promoviraju jednostavnu snošljivost na potvrdu načela međusobnog poštivanja, nužnog za građanski suživot. Useljavanje u Europu će se nastavit, dodala je visoka povjerenica UN-a, jer ona ga želi i ima gospodarsku potrebu. Gospođa Robinson je pozvala i na borbu protiv ilegalne trogovine i kriumčarenja ljudi te njihovog iskorištavanja u prostituciji.

Počeo berlinski filmski festival
Sinoć je otvoren 51. filmski festival u Berlinu. Predviđeno je prikazivanje 680 filmova od kojih će biti izabrano 23 natjecateljska. Ocjenjivačkim sudom od 9 članova predsjeda amerikanac Wlliam M. Mechanic. Ove godine priznanje za životno djelo, zaltni medvjed za karijeru, dobit će 84.godišnji američaki glumac Kirk Douglas. Film otvarnja berlinskog festivala bio je Neprijatelj pred vratima od Jean Jacqesa Annauoda, koji govori o povjesnoj staljingradskoj bitci. Film zatvarnje festivala, 18. Veljače, isto izvan natjecanja, biti će obnovljena kopija Odiseja u svemir Stanleya Kubrika.