12-02-2001

O zbivanjima u Vatikanu
70 godina Radio Vatikana
IX. Svjetski dan bolesnika
Predstavljena mapa ljudskog genoma

Zbivanja u Vatikanu

Papa primio prvu skupinu biskupa SR Jugoslavije
Biskupi BK Jugoslavije borave u posjetu "ad Limina Svetoj Stolici od 12. do 18. veljače. U Vatikan su doputovali nadbiskup i svi bisupi članovi BK Jugoslavije: beogradski nadbiskup Franc Perko, beogradski nadbiskup koadjutor Stanislav Hočevar, barski nadbiskup Zef Gashi te biskupi subotički Ivan Penzeš, zrenjaninski Ladislav Huszvar, skopsko-prizrenski Marko Sopi i kotorski Ilija Janjić. Sveti je Otac danas primio u audijenciju beogradskog nadbiskupa Franca Perka s nadbiskupom koadjutorom Stanislavoom Hočevarom i barskog nadbiskupa Zefa Gashia. U tijeku svoga boravka u Rimu biskupi će posjetiti različite Kongregacije i Papinska vijeća a vrhunac posjeta predstavljat će susret sa Svetim Ocem. Tom prigodom, kao što je uobičajeno, Papa će biskupima u SR Jugoslaviji uputiti prigodni govor. Premda se ad limina posjet biskupa neke zemlje odnosno biskupske konferencije upriličuje svake pete godine biskupi u SR Jugoslaviji zbog društveno-političkih prilika posljednji su put bili u ad limina posjetu Rimu prije osam godina, odnosno g. 1993.

Papin nedjeljni nagovor prije molitve Anđeoskog pozdravljenja
Papa je Ivan Pavao II tijekom nedjeljnog podnevnog nagovora, jučer na Svjetski dan bolesnika, ocijenio nedostatnu medicinsku skrb za siromašne u mnogim dijelovima svijeta kao “tešku nepravdu”. Nakon molitve Anđeoskog pozdravljenja Papa je rekao kako ta nepravda zahtijeva od gospodarskih i političkih moćnika žurno i novo zauzimanje. Papa je pritome pohvalio zauzimanje za bolesnike mnogih ljudi te podsjetio na redovnike i redovnice te laike koji u zemljama u razvoju, u službi za bližnje, često riskiraju i vlastiti život. U nedjelju popodne u 17 sati i 30 minuta Papa je sišao u Baziliku sv. Petra kako bi susreo sve bolesnike i njihove pratitelje, kao i hodočasnike iz Lurda. Susretu s Papom prethodila je sv. Misa koju je slavio kardinal Camillo Ruini.

Papa zapalio svijeću za mir u Jeruzalemu
Sveti je otac sinoć, pri završetku proslave 11.Svjetskog dana bolesnika, zapalio svijeću u bazilici Svetog Petra u znak mira u Jeruzalemu. Crkva računa s potporom bolesnika oko postizavanja mira u tom svetom gradu – rekao je Papa, primjetivši kako se često fizičkom trpljenju pridružuje i duhovno trpljenje, koje proizlazi iz osjećaja samoće. Tom se Papinom gestu – kako su potvrdili novinaru Radio Vatikana ceremonijari – spontano pridružilo 6.000 prisutnih vjernika, koji su u procesiji nosili svijeće. Papa je zapalio svijeću pred Kristovim Kipom, kojeg su nosili dva ministranta. To je svijetlo nade i molitve za mir u Jeruzalemu, a podsjećalo je na procesiju u Lourdesu. Gospi Lurdskoj Papa je i ove godine povjerio sve boelsnike svijeta. Širkogrudno prihvaćanje trpljenja predstavlja – prema riječima Svetog oca – veliku opomenu za život. U suvremenom je svijetu potrebno otkriti vrednotu suosjećanja u boli. Dio suvremene kulture smatra bolesnika nepotrebnim ili čak štetnim bićem. Potrebno je zbog toga – prema riječima Pape Ivana Pavla II. – žurno otkriti vrednotu Križa. Bolest i smrt nisu stvarnosti od kojih treba bježati ili ih pak skrivati, jer su nepotrebne. To su etape na našem životnom putu. U bolesti – zaključio je Papa - možete mnogima poslužiti kao riječ nade i čak radosti, jer na taj način poručujete suvremenom čovjeku, koji je često nemiran te nije u stanju osmisliti bol, da nas Bog nije napustio.

IX. Svjetski dan bolesnika
Središnja proslava IX Svjetskog dana bolesnika jučer je održana u australkoj metropoli Sydneyu, a svetu misu je predvodio kardinal Edward Clancy i Papin izaslanik za ovu prigodu predsjednik Papinskog vijeća za pastoral zdravstva, nadbiskup Javier Lozano Barragan. U svom pismu za tadašnji dan papa je, osvrnuvši se na debatu o “terapeutskom klonu”, ohrabrio liječnike i istraživače da traže najbolja riješenja terapija z bolesti, ali da pritom ipak ne povrijede osnovne vrijednosti čovjekova dostojanstva. Slijedeće godine X Svjetski dan bolesnika obilježit će se i Indiji, u svetištu naše Gospe od zdravlja u Velankany, u Tamil Nadu.

Ministrica zdravstva o svjetskom danu bolesnika
U povodu Svjetskog dana bolesnika priopćenje za javnost uputila je hrvatska ministrica zdravstva dr. Ana Stavljenić-Rukavina. Podsjećajući kako je tema ovogodišnjeg Dana bolesnika “Nova evangelizacija i dostojanstvo bolesnika”, u kojoj Crkva nastoji istaknuti nužnost da se to područje čovjekova iskustva evangelizira na novi način na novi način, kako bi se pospješilo njegovo usmjerenje cjelovitom ozdravljenju osobe, ministrica se osvrće na ovogodišnju poruku pape Ivana Pavla II. za Dan bolesnika te ističe glavne naglaske te poruke. “Ministarstvo zdravstva će u duhu zaštite ljudskih prava i obraćanju Svetog Oca u povodu IX. Svjetskog dana bolesnika ustrajati u naporima da svakome bolesniku i građaninu ove zemlje osigura jednaku zdravstvenu skrb i sukladno raspoloživim mogućnostima utvrdi i jasna moralna mjerila usmjerena bolesnicima i svim koji se o njima skrbe”, ističe se u priopćenju.

Na današnji dan prije sedamdest godina otvoren Radio Vatikan
Radio Vatikan danas navršava 70 godina. 12. veljače 1931 Papa Pio XI je, govorom na latinskom koi je pobudio žive emocije u čitavom svijetu, otvorio postrojenje koje je izgradio Gugliermo Marconi. Radio Vatikan danas ima više od dvije stotine iz 58 naroda s pet kontinenata i to večinom laici koji koji vode dijalog o aktualnim temama i razmišljaju o pitanjima koja diraju savjesti, nudeći svima, vjernicima i nevjernicima, stajalište Crkve. Prvi zadatak je naviještati evanđelje, biti glasnogovornici riječi i bogate Papine aktivnosti. “S Božjom pomoću, tolike otajstvene snage priroda stavlja na raspolaganje čovječanstvu, mogao sam prirediti ovo sredstvo koje će omogućiti vjernicima čitavoga svijeta radost da mogu čuti glas Svetoga Oca, rekao je prigodom otvaranja Radio Vatikana G. Marconi. 12. veljače 1931.glas pape Pia XI prvi put u povijesti otišao je u eter. Tako je rođen Radio Vatikan. Od svojih prvi godina igrao je važnu ulogu kao i kada je počeo rat 1939. Radio je bio sredstvo slobodne informacije, usprkos cenzurama i smetnjama ili kada 1940. do 1946. odašilje apele za traženje izgubljenih civila ili vojnika ili prenosi poruke od obitelji zatvorenicima: poruke kojih je bilo više od 3 milijuna i 400 tisuća. Sedamdeseta obljetnica Radio Vatikana poklapa se s početkom novog tisućljeća. Zahvaljujući novim tehnologijama Radio je Vatikan pun vitalnosti, Njegova se snaga povećava.Te nove mogućnosti i fleksibilnost pozivaju nas ili kako je to izrazio glavni direktor otac Pasquale Borgomeo – nameću nam da od radija napravimo još djelotvrnije sredstvo za naše misijsko djelovanje. Radio vatikan je tijekom proteklih 70 godina, a napose tijekom velikog jubileja shvatio da mu je povjeren veliki zadatak. Taj je zatak uostalom u Crkvi vršio i tijekom proteklih 70 godina. Stigla je međutim nova kreativna sezona. Poruka, koju prenosimo nadilazi ljudske snage, ali to ne smije spriječavati – kako kaže o.Borgomeo – da sa žarom i svim svojim silama svakog dana iznova koristimo nove mogućnosti, koje nam se pružaju kako bi ta poruka postala djelotvornija. Evangelizacija je trajni imperativ i narav same Crkve, kojoj služimo. Potrebno je tražiti nove putove, koji će odgovarati potrebama i očekivanjima slušatelja i novim kulturnim evolucijama, a to znači pravovremeno shvatiti znakove vremena u kojem živimo i pomoću njih tražiti nove oblike i nove mogućnosti korištenja tog sredstva. Prema riječima oca Borgomea veliki je jubilej za Radio Vatikan predstavljao velike profesionalne i organizacijske obveze. Bilo je to međutim i razdoblje velikih darova, koje je Radio vatikan promio. Već od početka je pripravljao i slijedio hodočasnike novim prijenosima i novim pothvatima. U isto je vrijeme upravo preko valova Radio vatikana preneseno toliko zanimljivih i korisnih svjedočanstava i duhovnih iskustava. Radio je Vatikana nastojao ta svjedočanstva ugraditi u jubilejsku poruku, što je naišlo kod slušatelja na lijep i zahvalan odjek. Ta izmjena darova, to iskustvo vjere s novim osobama, dragovoljcima i tehničarima, koji su nam pomagali urodila je plodovima. Ustanovili smo na kolike se sve načine može izražavati vjera u različitim kulturama. Ovom je prilikom došlo jasno do izražaja što zapravo znači Radio Vatikan i po statutima, a to je inkulturacija Evanđelja u svim krajevima svijeta i u svim narodima. Dakle ni na Radio Vatikanu - kako je primjetio Papa na kraju jubileja - ništa ne može ostati kako je bilo prije. Nakon jubileja proživljvamo iskustvo puta, koji nam otvara nove perspketive, koji ohrabruje našu nadu i koji okrepljuje kreativne sposobnosti, koje su bitne za daljnji rad i obveze jedne ustanove obavijensih sredstava, koja je zadužena za evangelizaciju, kao što je Radio Vatikan. Za ovu prigodu o Radio Vatikanu su govorili vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić i banjalučki biskup Franjo Komarica.

Predstavljena mapa ljudskog genoma
Danas su stručnjaci Međunarodnog konzoricija zvanog “Projekt genom” i predstavnici sjeverno-američkog privatnog poduzeća “Celera Genomics”, koji su godinama istraživali ljudski genom predstavili u Parizu, Londonu, Tokiju, Berlinu i Washingtonu sastav ljudskog genoma. To je vrlo složena procedura, koja bi u skoroj budućnosti mogla otvoriti važne putove za liječenje hereditarnih i uopće genetskih bolesti. Hereditarna čovjekova baština izgleda da je manja nego li se do sada mislilo. Radi se između 35 do 40 tisuća gena, dok se do sada smatralo da ih ima između 100 i 150.000. To je važno dostignuće znanosti, ali cilj je još daleko. Dekodificiranje ljudskog genoma je vrlo važno, dok činjenica da je njihov broj mnogo manji nego što se mislilo izgleda da nije tako važno. Geni sačinjavaju proteine i to utječe jako na čovjekovo zdravlje i eventualne bolesti. Računa se da će trebati još barem dvadesetak godina da bi se moglo dekodificirati sve proteine. Pod katoličkim vidikom to ne mijenja nimalo Božji nacrt stvaranja organizma, divne sinteze različitih čimbenika, koji čine ljudsku osobu. Mnogi istraživači su katolici i oni nastoje otkriti što sve skriva naša ljudska narav. To su sve inforamcije, koje je Bog stavio u ljudsku prirodu, prepuštajući čovjeku da svojom slobodom i sposobnostima otkrije te tajne.

Mons. Foly na presentaciji knjige u Njemačkoj
Važnost sredstava javnog priopćavanja i novinarske profesije od koje u šrokoj mjeri ovisi “prenošenje istine, shvaćanje dostojansva ljudske osobe te blagostanje društva”, istaknuo je nadbiskup Foly, predsjenik Papinskog vijeća za obavjesna sredstva, u Münchenu tjekom predstavljenja knjige Bog u globalnom selu. Knjiga je dugi razgovor s istim nadbiskupom Folyem kojeg je vodio njemački novinar Ulrich Bobinger u Rimu. Bog je u trajnom kontaktu s nama, rekao je nadbiskup, i onda kada si to ne posvješćujemo. Monsinjor Foly je podsjetio da priopćavanje ima “ izvore u višem” te stvara zvanje i odgovornost prenošenja istine i ljubavi.