RADIO VATIKAN-VIJESTI

15- 02 - 2001

Sveti otac zahvalio policajcima na čuvanju reda tijekom jubileja
Papa je Ivan Pavvao II., mjesec dana nakon svršetka velikog jubileja, primio stotinjak predstavnika policajaca, koji su održavali red u Rimu tijekom Svete godine. Zahvalio im je za – kako je rekao – dragocjeni doprinos uspjehu velikog jubileja.Unatoč velikom prilivu vjernika sve su se svečanosti odvijale u redu i smireno. Zbog toga treba priznati da ste vašom pozornošću i nadzorom dali veliki doprinos odvijanju jubilejskih slavlja. Znam – nadodao je Papa – da ste zbog toga pretrpjeli mnoge osobne i obiteljske nevolje. Morali ste više raditi i žrtvovati se. Bog, koji u svojoj providonosnoj milosti o svemu voditi računa, sigurno će vas nagraditi. Među brojnim pothvatima, s kojima se morala posebno suočiti talijanska policija tijekom jubilejskih slavlja, Sveti se otac osvrnuo na napore poduzete tijekom svjetskog susreta mladih u Rimu. Prema njegovim riječima sva su hodočašća predstavljala zasebnu problematiku, jer je jubilej kao takav bio izvanredni događaj. Sada treba preći u normalni život, jer je policijska nazočnost potrebna i u redovitom životu. Papa je zazvao na rimsku policiju Božji blagoslov s nadom da će im pomoći vršiti vjerno njihove dužnosti.

Papa primio četiri biskupa iz SR Jugoslavije
Sveti je otac danas primio u zasebne audijencije subotičkog biskupa Janosa Penzesa, zrenjanskog Lazsla Huzsvara, kotorskog Iliju Janića i apostolskog administratora Prizrena, Marka Sopia. Biskupe iz Savezne republike Jugoslavije, koji se ovih dana nalaze u službenom posjetu Svetom ocu i ustanovama Svete Stolice, Papa je danas pozvao na zajednički ručak, tako da je to bila još jedna prilika za izmjenu mišljenja i iskustava o djelatnosti katoličke Crkve u pravoslavnom okruženju. Papa je Ivan Pavao u više navrata pokazao veliko zanimanje za stanje u Jugoslaviji, ali napose za mogućnosti iskrenog i stvarnog dijaloga.

Poruka Pape Ivana Pavla II. za 16. svjetski dan mladih
Mesija je izvan svakog obrasca koji se ne da shvatiti logikom uspjeha i moći svjetskih kriterija vlastitog djelovanja. U poruci za XVI. svjetski dan mladeži – koji će se slaviti na cvijetnicu, 8. travnja, na dijecezanskoj razini – Papa razmišlja o Kristovim rječima iz Lukina evanđelja: “Tko me želi slijediti, neka se odreče samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide zamnom”. Ivan Pavao II još ima u srcu prizore onih dana u Tor Vergati, gdje se prošlog kolovoza oko Petrova Nasljednjika okupilo dva milijuna mladih. Sjećajući se onih dana Papa je izrazio svoju zahvalu Gospodinu koji mu je dopustio pratiti mlade tijekom dva desetljeća prošloga stoljeća; baš one mlade koji su pratili i bili potpora Papi tijekom njegovih apostolskih hodočašća u pojedine zemlje svijeta, piše u poruci. Autentični plodovi jubileja mladeži – piše Ivan Pavao II - ne mogu se izračunati statistikama nego jedino djelima ljubavi i pravde, u svakodnevnoj vjernosti, dragocijenoj iako je malo vidljiva. Govor se koncentrirao na Kristov lik koji nije Mesija pobjede i moći, istina je da nije oslobodio Izraela od Rimske vlasti, nego Mesija služenja i poslušnosti Očevoj volji. Mladima, učenicima trećeg milenija, Papa predlaže Kristove riječi, koje još i danas odzvanjaju kao “sablazan i ludost”. Ne postoje dva puta, nego samo jedan: onaj koji je prošao Učitelj, koji je prihvatio kontradikciju biti odbačen od vlastitoga naroda. Izabrati Kristov put, stvar je prije svega srca, - potsjeća ponovno Papa – jer izvanjsko stanje kakvo god bilo ne ovisi o nama. Ivan Pavao II analizira čovjekovu situaciju, koja je ukorijenila u njegovo biće težnju misliti smao na sebe i staviti sebe u središte osobnog mikrokozmosa. Slijediti Kristov poziv na zataju samoga sebe, naprotiv znači odreći se vlastitog nacrta i prihvatiti onaj Božji: evo puta obraćenja, kazao je Papa i dodao: tko se kladi samo na ovozemaljska dobra, izaći će kao gubitnik. Smrt će ga zateći sa hrpom stvari ali s promašenim životom. Poziv nositi Križ ne odnosi se na strpljivo podnošenje većih ili manjih stvari. Kršanin ne traži trpljenje radi trpljenja, nego ljubav. Vidik za shvaćanje ovoga jest Božja ljubav prema čovjeku. Križni put - kaže Papa – jest put koji vodi vjerovati da je on umro i uskrsnuo da objavi Božju ljubav prema svakom čovjeku… jest radosni put nasljedovanja Krista… jest put koji se ne boji neuspjeha… jest put mira i duboke radosti srca. U svijetu vlada kultura privremenosti koja predstavlja lak uspjeh, brzu karijeru, seksualnost odvojenu od smisla za odgovornost, život bez poštivanja drugih, a to u biti znači vjerovati da je za biti sretan potrebno ukloniti Križ. Pred ovom i ovakvom kulturom Papa poziva mlade da dobro otvore oči, jer to je put koji vodi u smrt. Poziv je naprotiv ne bojati se ići putem koji je Gospodin prvi prošao da bi ovo novo stoljeće učinio boljim vremenom za sve.

Armenska liturgija koje će se slaviti u vatikanskoj bazilici predstavljena novinarima
Armenski patrijarh Nerses Bedros XIX. jutros je u Rimu predstavio novinstvu liturgijski armenski obred, kojem će u nedjelju Papa Ivan Pavao II. predsjedati prigodom obilježavanja 1.700 obljetnice dolaska kršćanstva u Armeniju. Tom će prigodom Papa potpisati posebno apostolsko pismu upućeno armenskim vjernicima svih vjeroispovijesti i predati patrijarhu komad relikvije svetog Grgura prosvjetitelja, čije se moći čuvaju u poznatom samostanu Svetog Grgura armenskog u Napulju. Prema starodrevnoj predaji kršćanstvo su donijeli u Armeniju apostoli Tadej i Bartolomej. Krajem trećeg stoljeća vjera u Krista postala je konačno sastavni dio vjerske, etničke i kulturne fizionomije armenskog naroda. 301.godine sveti Grgur Prosvjetitelj uspio je obratiti kralja Tiridata i cijeli kraljevski dvor. Od tada se kršćanstvo brzo proširilo u sve krajeve Armenije, koja danas broji oko 3 milijuna i 500.000 stanovnika, ali gotovo isto toliko ih živi u inozemstvu. Veći dio stanovništva pripada Armenskoj apostolskoj Crkvi. Armenska katolička Crkva broji oko 500.000 članova razasutih uglavnom diljem Europe i Amerike. Ikona armenske duhovnosti i simbol armenskog identiteta je Khatchkar – kameni križ – koji se susreće na svim važnijim mjestima u Armeniji. O tome je armenskim hodočasnicima Papa govorio 14.rujna prošle godine, primjetivši kako su križevi, kojima Armenija obiluje napravljeni iz čistog kamena. To na neki način odrazuje čovjekovo trpljenje. Armenski narod pozna dobro križ, jer ga nosi urezanog u svome srcu. To je - prema papinim riječima - simbol njegovog identieta, simbol tragedija njegove povijesti i slava njegovog preporoda nakon svih strašnih događaja. Ta vjernost Kristu uzrokovala je amernskom narodu velika trpljenja. Mučenja su počela već u 8.stoljeću, kada su muslimani zauzeli Armeniju. Perzija je već prije toga nastojala asimilirati Armeniju. Najveći je pokolj armenski narod doživio 1915., kada su Turci poubijali oko milijun i 500.000 armenskog punčanstva. Nakon što je i Francuska priznala taj pokolj, Međunarodna zajednica namjerava osnovati posebno posvjerenstvo, koje će proučiti cijeli slučaj i iznijeti pred svjetsku javnost istinu o tom pokolju, koji i dandanas nije uspio zadobiti političko obilježje. Tijekom obilježavanja 1.700 godišnjice prisutnosti kršćanstva u Armeniji, armenska katolička zajednica mogla bi dobiti i novog blaženika. Radi se o nadbiskupu Mardina, Ignaciju Maloyanu, kojega su 1915.ubili Turci zajedno s 14 drugih svećenika. Prema brojnim svjedočanstvima iz onog doba njegovo je tijelo tri dana ižaravalo sunčane zrake. Patrijah Nerses Bedros XIX. spomenuo je, predstavljajući armenski liturgijski obred kojim će u nedjelju predsjedati Papa Ivan Pavao II., kako bi tijekom ovog jubileja Sveti otac mogao posjetiti Armeniju. To bi imalo veliko ekumensko značenje. Armenskom bi narodu pružilo priliku za duhovnu obnovu, koja mu je posebno potrebna nakon tolikih progonstava i marksističkog odgoja. I ovaj jubilej nije – prema riječima patrijarha Bedrosa 19. - samo razlog ponosa i slavlja, već i poticaj za obnovu kršćanske vjere u narodu.

Druge vijesti

El Salvador traži pomoć
Prije mjesec dana teški je potres uništio južno-američku zemlju El Savador, koja broji nešto više od pet milijuna stanovnika. 800 mrtvih, 4.000 ranjenih i na stotine tisuća ljudi ostalo je bez krova. Od 13. siječnja potresi se, iako u manjoj jačini – kako je posvjedočio novinaru Radio Vatikana talijanski misionar otac Luigi Amigoni - neprestano ponavljaju. Gospodarstvo, koje je ionako bilo u kritičnom stanju, još se više pogoršalo. Vlada je spremila izvješće, koje će predstaviti 7.ožujka na konferenciji donatora u Madridu. Prema tom izvješću stanje je u El Savadoru dramtično. Najpogođenije je područje oko Santa Fe, jer se nakon potresa na to naselje shrvalo cijelo brdo, pokopavši tako prakički cijelo naselje i dio ljudi, koji nisu uspjeli pravovremeno pobjeći. Među njima je bilo najviše staraca i djece. Potres je međutim – prema pričanju oca Amigonia – zahvatio cijelu zemlju. Oca Amigonia, koji je boravio u El Salvadoru krajem siječnja, posebno se dojmila spremnost i požrtvovnost pučanstva, koje je uložilo sve snage u pružanje pomoći. I u teškim prometnim i vremenskim okolnostima raspodjela je pomoći odlično funkcionirala. On smatra da su sredstva društvenog priopćivanja pretjerivala, predstavljajući javnosti nered, kojega zapravo nije bilo. Domaća, a i strana solidranost se i ovog puta pokazala djelotvornom. Otac Amigoni pripada redovničkoj zajednici otaca Somasca, koji već 80 godina djeluju u El Salvarodu. Svojom su nazočnošću u toj zemlji pomogli narodu posebno tijekom građanskog rata sedamdesetih i osamdesetih godina i na taj način osvojili simpatije salvadorskog naroda, kojemu pomažu i danas u ovim teškim trenucima.

Mjesec molitve za mir na Šri Lanki
Katolička crkva na Šri Lanki pozvala je narod da se udruži u molitvi za mir. U predvečerje 17. ovog mjeseca, zvona svih crkvi u zemlji razorenoj osamnaestgodišnjim građanskim ratom, označit će početak mjeseca posvećenog molitvi za mir i izmirenje. Monsinjor Rayappu Joseph, biskup Mannara, objavio je da će na kraju mjeseca molitve za mir biti održano hodočašće s kipom Gospe od Mahua s procesijama na jugu zemlje i u glavnom gradu Kolombu. Biskupska konferencija Šri Lanke najavila je i izdavanje pastoralnog pisma u kojem će pojasniti detalje programa. Monsinjor Joseph, koji se ovih dana vratio iz sjevernih predjela zemlje koje nadziru Tamilski tigrovi, izvjestio je o teškom stanju pučanstva koje pati zbog od vlade nametnutog embarga. Biskup je pozvao predsjednika da ublaži stroge mjere, jer su mnogi bez lijekova i potrebne lječničke njege, a najviše stradavaju djeca.

Izaslanstvo Pax Christi u Svetoj zemlji
Međunaorodno izaslnstvo Pax Christi otputovalo je danas na Bliski istok kako bi dalo potporu izraeslko-palestinskom mirovnom procesu.U izaslanstvu se nalaze između ostalih i mons. Ad van Luyn, roterdamski biskup i predsjednik Pax Christi-a u Nizozemskoj, potom Willem van Genugren, profesor međunarodnog prava i ljudskih prava u Nizozemskoj. U svjetlu posljednjih političakih promjena u Izraelu, izaslanstvo želi procjeniti stanje i promjene u mirovnom procesu. Osim toga želi konzultirati obadvije strane u sukobu, vidjeti situaciju palestinskih izbjeglica, društveno-gospodarske učinke zatvaranja West Bank-a i zone Gaze.

Ponovno otvoreni mirovni pregovori u Kolumbiji
Točno tri mjeseca poslije prekida, vlada i gerilaci u Kolumbiji ponovno su se vratili za pregovarački stol. Glavna oružana skupina u zemlji, Revolucijonarne oružane snage, olučila je otoviti pregovore s vladom. U priopćenju upućenom u petak u Los Pozosu, gerilci su izjavili da se ponovno otvaraju pregovori o glavnim pitanjima : postizavanje primirja i prekida otmica. Istog dana odgovarajući na poziv kolumbijskog episkopata, vjernici su se okupila na molitvu za mir.