18- 02 - 2001

Papina poruka Armencima
Druge vijesti iz Crkve i svijeta

Papina poruka u povodu proslave 1700 godina kršćanstva u Aremeniji
Papa Ivan Pavao II danas je predsjedao svečanoj liturgiji koju je slavio cilicijski patrijarh Armenskih katolika, Nerses Bedros XIX, u vatikanskoj bazilici, prigodice 1700 godina pokrštenja Armenaca. Za ovu prigodu Ivan Pavao II jučer je uputio poruku. Komponenta mučeništva sastavni je element povijesti vašega naroda. Njegova vjera ostaje nerazdvojivo povezana sa svjedočkom krvlju prolivenom za Krista i Evanđelje. Sva armenska kultura i duhovnost prožeta je ponosom u znaku najvišeg dara života u mučeništvu. Ovo su središnje misli u poruci Ivana Pavla II., objavljenoj jučer za 1700 obljetnicu pokrštenja Armenaca, obilježenog krvlju tolikih hrabrih svjedoka vjere u Krista, što je bitna sastavnica njihove nacionalne kulture. Kršenje Armenaca je krštenje krvlju, službeno prvog kršćanskog naroda, prije nego je kršćanstvo bilo priznato religijom u rimskom carstvu. Duga povijest isprepletena vjernošću i hrabrošću u kojoj je niknuo veliki lik sv. Grgura nazvanog Prosvjetiteljem i lik okrutnog kralja Tiridata, koji se kasnije obratio i sam postao evangelizatorom. Kao u zamišljenom hodočašću Papa prolazi krvave događaje, koji su obilježili život ovoga toliko iskušanog naroda, od masakriranja koja su podnijeli od Armenaca u 19. i 20. stoljeću pa do vrhunca – podsjeća Papa – u tragičnim događajima 1915, kada je armenski narod podnio nečuvena nasilja, čije su bolne posljedice još vidljive u dijaspori na koju su bili prisiljeni mnogi armenski sinovi. To je povijest – dodaje Papa- koja se ne može izgubiti. Jedna izmučena povijest, u kojoj je evangelizacija donijela sa sobom pobjedu nad ignorancijom i svijetlu moć snage vjere, koja potiče ne klonuti pred napastima moći i svijeta te čini otpornima na najokrutnije patnje kao i na najzamamnije varke. Da danas Zapad može slobodno ispovijedati svoju vjeru, duguje to onima – istaknuo je Papa – koji su ubijeni, braneći svojim tijelom kršćanski svijet u njegovim dalekim potomstvima. Njihova smrt je bila snaga naše sigurnosoti: sada oni svijetle u bijelim haljinama i pjevaju Jaganjcu pohvalne pjesme u Nebu. Papa je također ohrabrio i one koji rade da se Armenija oslobodi patnje tolikih godina totalitarnog režima, u uvjerenju da ponovno otkrije puninu ljudskog dostojanstva, svakog čovjeka i u svim okolnostima te ih potakne da se oslone na duhovne i moralne temelje u obnovi zemlje. Papa je uvjeren da će ova prigoda obilježavanja 17 stoljeća krštenja armenskog naroda biti znakovit i poseban trenutak na ponosnom putu ekumenskog dijaloga.

O Papinom putovanju u Ukrajinu
Papin pastirski pohod Ukrajini u lipnju donijet će iznenađujuće ekumenske plodove - tvrdi profesor na državnom sveučilištu u Sant Peterburgu, isusovac Miguel Arranz u isuovačkom talijanskom mjesečniku “Popoli” . Papa će posjetiti Ukrajinu na poziv katoličkih biskupa i predsjednika republike od 23.do 27 lipnja. U Lavovu, u zapadnom djelu Ukrajine – prema njegovom mišljenju - doček će biti trijumfalistički. U Kijevu – glavnom gradu Ukrajine – stanovništvo ispovijeda pretežno pravoslavnu vjeru, pa će sudjelovanje u slavljima, koje će predvoditi Sveti otac, biti sigurno manje posjećeno. Mnogi katolici namjeravaju ići u Kijev, ali oskudijevaju prijevoznim sredstvima. Osvrćući se na ekumensko značenje ovog Papinog posjeta, otac Arranz primjećuje kako će patrijarh autokefalne ukrajinske pravoslavne Crkve, Filaret, kojega Moskva ne priznaje, biti raspoloženiji prema Svetom ocu od predstavnika Ruske pravoslavne Crkve. Predsjednik Vijeća Ruske pravoslavne crkve za vanjske poslove, metropolit Kiril, tražio je – kako prenosi francuski “La Croix” – ponovno od Vatikana da odgodi, ako ne može odkazati, ovo Papino putovanje u Ukrajinu. Prema njegovom mišljenju nezamislivo je da Papa posjećuje Ukrajinu bez poziva tamošnjih Crkvi. Metropolit Kiril je u razgovoru s novinarom francuskog katoličkog dnevnika “La Croix” potvrdio da je patrijarh Ruske pravoslavne Crkve, Aleksej II. spreman susresti se s Papom Ivanom Pavlom II. Tim bi susretom – prema njegovim riječima – bio dovršen hladni rat između Ruske pravoslavne i rimokatoličke Crkve.

Časopis “Civilta' cattolica" piše o eutanaziji
Časopis talijanskih isusovaca “Civilta’ cattolica” nazvala je pritisak, koji se vrši na talijansko pučanstvo za uvođenje eutanazije u talijansko zakonodavstvo “psihološkim terorizmom”. Otac Giuseppe de Rosa u najnovijem broju časopisa donosi pregled rasprava o toj - kako je nazivaju – slatkoj smrti te se posebno osvrće na Nizozemsku, gdje je nedavno ozakonjena eutanazija. U posljednje se vrijeme u Italiji pojavljuje sve više glasova u prilog eutanazije, koju zagovara i ministar zdravstva Umberto Veronesi. Otac De Rosa donosi konkretne slučjaeve o kojima se raspravlja u medijima. Pozivajući se na dokument Papinske akademije za život od 9.prosinca prošle godine otac De Rosa ističe kako se zahtjevi za smrt često traže, jer je umirućima potrebna veća pozornost. Pod nepodnošljivošću boli, često se krije nesposobnost zdravih osoba da prate umiruće na smrt. Auktor članka na kraju navodi kako nije isključeno da se iza nekih kampanja u prilog eutanaziji kriju problemi državnih izdataka, koje država više ne može podmirivati ili ih smatra nekorisnima. Prema pisanju ovog isusovačkog mjesečnika postoji sustavno nastojanje da se ušutka one koji se protive eutanaziji, predstavljajući ih zaostalima. Vatikanu se čak predbacuje da se usuđuje miješati u unutarnje poslove talijanske države, a katolicma da žele nametnuti vlastiti svjetonazor. Otac De Rosa tvrdi kako prigovori s katoličke strane dolaze ne samo na temelju vjerskog uvjerenja, već i na temelju prirodnog reda, koji se temelji na načelima poštivanja života i osobe. Crkva ne zagovora pretjerano terapeutsko liječenje, već pomoć bolesnicima. Ne smije se bolesnika smatrati teretom, jer ga se tako gura u kut smrti i nagovara na eutanaziju. Pravo se ljudsko dostojanstvo sastoji u odvažnom prihvaćanju ljudske stvarnosti, koja sadrži trpljenje i smrt. Kršćane podsjeća kako trpljenje nije besmisleno i beskorisno. Da bi se otkrilo vrijednost trpljenja potrebno je – prema mišljenju oca De Rose – uprti pogled na Čovjeka, koji je nakon smrti uskrsnuo.

Kampanja u Japanu protiv smrtne kazne
Izložba slika koje su naslikali osuđenici na smrt, simpozij o smrtnoj kazni na tokijskom sveučilištu Sophia, publiciranje dokumenta japanskih bikupa o toj temi, neke su od inicajtiva za ovu godinu u Japanu u okviru senzibilizacijske kampanje protiv smrtne kazne. Na konferenciji, na kojoj su predstavljene inicijative, nastupila je i sestra Helen Prejan, američaka redovnica koja se bori za ukidanje smrtne kazne. Autorca “best-sellera” Dead man walking, govorila je o svom iskustvu u apostolatu s osuđenicima na smrt. Susret je bio organiziran u isusovačkom socilanom centru na tokijskom sveučilištu Sophia. Na istom će sveučilištu biti realizirani i drugi podhvati borbe za ukidanje smrtne kazne.

Nove vatikanske poštanske marke
Glasovite freske iz Sikstinske kapele nalaze se na novoj seriji poštanskih markica Vatikanske pošte. Četiri nove markice nominalne su vrijednosti od 800, 1200, 1500 i 4000 lira. Istodobno su objavljene i markice u povodu 1700. obljetnice Armenske crkve.