21- 02 - 2001

 

Papa imenovao 44 nova kardinala
Druge vijesti iz Crkve
Simpozij o kulturi Inka
Vijesti iz svijeta

 

Papa imenovao 44 nova kardinala
Papa Ivan Pavao II. danas je na Trgu Svetoga Petra u Vatikanu predsjedao redovitom javnom Konzistoriju tijekom kojega je podijelio kardinalske šešire 44-rici novih kardinala., u nazočnosti vjernika iz cijeloga svijeta. Na početku svečane liturgije Riječi Papu je u ime novih kardinala pozdravio Prefekt Kongregacije za biskupe Giovanni Battista Re koji je također tijekom ovoga Konzistorija pridružen Kardinalskom zboru. Nakon što je nazočnima iznio Papinu pastoranu zauzetost kardinal Re je istaknuo kako novi kardinali dolaze iz različitih crkvenih stvarnosti, kultura i naroda. Jedni su izravno uključeni u pastoralnu službu u drevnim biskupijama, a drugi su priznati teolozi, nadbiskupi koji služe Crkvi svakodnevno pomažući Svetome Ocu u Rimskoj Kuriji. Kardinal Re je kao glavne zadaće novih kardinala istaknuo promicanje jedinstva u krilu Božjega naroda i cijeloga čovječanstva “koje žeđa za svjetlom i istinom”. Novi kardinali trebaju biti neustrašivi svjedoci Krista i njegova Evanđelja u gradu Rimu i u najudaljenijim krajevima, potsjetio je Papa na početku svečanosti i istaknuo tijekom propovijedi izražavajući motiv radosti današnje svečanosti: “Danas je veliko slavlje za sveopću Crkvu, koja postaje bogatija za četrdeset i četiri nova kardinala. Veliko je slavlje i za grad Rim, sjedište Petrovo i njegovih Nasljednika”, istaknuo je Papa u propovijedi te pozdravljajući nazočne uputio poseban pozdrav predstavnicima ostalih Crkvih i crkvenih zajednica. Govoreći o zahtjevnoj službi novih kardinala Papa je istaknuo kako su oni na poseban način pozvani vjerno nasljedovati Krista, mučenika i vjernoga svjedoka. Njihova se služba potom sastoji, nastavio je Papa, u pružanju pomoći i suradnji s Petrovim nasljednikom kako bi mu olakšali služenje koje se prostire do najudaljenijih krajeva zemlje. “Od Drugoga vatikanskog sabora do danas mnogo se učinilo na osobnoj odgovornosti svakoga u služenju crkvenoj zajednici. Nema sumnje da se, Božjom milošću, može učiniti još i više. Vi ste danas proglašeni i postavljeni za kardinale da se zauzimate, na području vlastite mjerodavnosti, da u Crkvi poraste duhovnost zajedništva”, poručio je Papa novoimenovanim kardinalima. Nakon propovijedi novi su kardinali ispovijedili vjeru i obećanje vjernosti i poslušnosti Svetom Ocu i njegovim nasljednicima. Sveti je Otac svakom kardinalu dao kardinalki šešir s doznakom jedne crkve u Rimu kao znak Papine pastoralne skrbi za grad Rim. Novi kardinali popodne su unutar Vatikana primali kurtuazne posjete. Ivan Pavao II sutra će koncelebrirati sv. Misu a novim kardinalima i predati im kardinalski prsten. Ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice, Navarro Valls današnji osmi Konzistorij Ivana Pavla II. za imenovanje 44 nova kardinala je nazvao velikim medijskim događajem. Za današnji Konzistorij u Tiskovnoj dvorani Svete Stolice akreditirano je 250 posebnih poslanika. Tomu se treba još dodati 400 stalno akreditiranih novinara. S Radio Vatikanom je bilo povezano 180 radio postaja, plus 74 ttelevizijske ekipe te 40 fotografskih agencija, kazao je vatikanski glasnogovornik. Današnjom svečanošću na Trgu Sv. Petra u Vatikanu Kardinalski zbor broji 184 člana. Od toga ih je 135 mlađe od osamdeset godina i imaju aktivno i pasivno pravo biranja u budućim konklavama. U Kardinalskom se zboru nalaze kardinali iz 68 zemalja svijeta. Po broju kardinala s pravom izbora novoga Pape prednjači Europa s čak 65 kardinala birača. Slijedi Južna Amerika s 27, Sjeverna Amerika, Azija i Afrika s po 13 te Oceanije s 4 kardinala s pravom glasa na konklavama. Na osmom javnom redovitom Konzistoriju danas u Rimu među brojnim karidinalima bio je i najmlađi član Kardinalskoga zbora vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić koji se tijekom današnje svečanosti prisjetio i dana kada je 1994. od Pape primio kardinalski šešir.

Kongres o školskoj reformi u Italiji
Teloški fakultet sjeverne Italije organizirao je kongres o refomi školstva. Kongres želi skrenuti pozornost na reformu školstva u Italiji ali pokazati drugi bitan vidik odnosa školstva i odgoja u društvu. Mlade ne odgaja škola koja im daje samo novosti nego istinu, istaknuo je na otvarnju kogresa milanski nadbiskup, kardinal Carlo Maria Martini. Odmah je u nastavku istakuo i svoju zabrinutost zbog opasnosti znastveno-tehnološkog zanosa koji stavlja u drugi plan temeljne vrijednosti koje bi pak trebale stajati u temelju znanja. Otvarajući dvodnevni kongres o refomi školastva, milanski nadbiskup Martini je ističući nadalje bitnu povezanost školskog odgoja i drušvenog, dodao kako nas ne treba čuditi kriminal u kojem sve više sudjeluju mlade osobe, ako škola pronevjeri svoju osnovnu zadaću odgoja načinu mišljenja. Milanki kardinal je istaknuo da reforma ne završa zakonskim odredbama, nego tek tamo počinje i realizira se u školi. Što se pak tiče katoličkih škola, prema mišljenju kardinal Martinija, one, ne zatvarajući se u konfesionalizam, mogu predvoditi proces reformi talijankog školstva.

Biskup Homeyer u Carigradu i Sofiji
Novu etapu suradnje u odnosu na Europu dogovorili su u Carigradu ekumenski patrijarh Bartholomej I. i katolički biskup Josef Homeyer. Nakon razdoblja uspostavljanja odnosa Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije (COMECE) i Pravoslavne crkve u srednjoj i istočnoj Europi slijedi intenzivna suradnja ekumenskog patrijarhata i katoličke Crkve, izjavio je biskup Homeyer, po povratku iz Carigrada i Sofije. Istaknuvši značenje pravoslavlja u Europi, poručio je kako će Europa imati budućnost samo ako su “zdrava i zajednički dišu oba plućna krila”, zapadno i istočno. Kazao je kako je patrijarh Bartholomej istaknuo veliki interes pravoslavne Crkve za sudjelovanjem u izgradnji buduće Europe i stvaranjem zajedničkih pozicija s Katoličkom i reformiranim Crkvama. Kao sljedeći korak dogovoreno je sazivanje konferencije katoličkih i pravoslavnih biskupa na kojoj će se raspraviti europska pitanja u kojima mogu surađivati.
Biskup Homeyer se neposredno prije odlaska u Carigrad sastao i s bugarskim pravoslavnim patrijarhom Maximom, koji je također izrazio spremnost svoje Crkve da u stvaranju buduće Europe traži zajednička stajališta s Crkvama Zapada. U Sofiji je biskup Homeyer o ulozi religija u Europi razgovarao i s velikim muftijom Selimom Müminom Mehmetom.

Crkve u Rusiji zajednički priređuju zasjedanje mladih
Kršćanske Crkve u Rusiji zajednički priređuju veliko zasjedanje mladeži na kojem će u svibnju mladi raspravljati o kršćanskom svjedočanstvu u današnjem društvu. Susret su dogovorili ruskopravoslavni metropolit Kyrill, katolički nadbiskup Tadeusz Kondrusiewicz i predsjednik Evangeličke unije Pjotr Konowaltschik. Na interkonfesionalnom zasjedanju bit će riječi o problemima droge, alkoholizma, prostitucije, pitanjima kulture i stila mladih kao i sljedbama i totalitarnim ideologijama. Uz razmjenu iskustava mladi će razgovarati i o mogućnostima konkretne suradnje na teološkim školama.

Jezik, kultura, tradicija i vjerovanja starog naroda Inka
Od Ekvadora do Argentine prolazeći preko Perua i Bolovije 11 se milijuna ljudi služi jezikom quechua, kojim je nekada govorio starodrevni narod Inka. Jutros je na Papinskom sveučilištu Gregorijani započeo tečaj o tom jeziku i prekolumbijanskoj tradiciji južno-američkog kontinenta. Na taj se način želi omogućiti mladim studentima teologije, filozofije i drugih znanosti, koji pohađaju ovo rimsko sveučilište, da upoznaju običaje, folklor i prakticiranje vjere ovog naroda. Predstavljajući program tečaja, profesor Juan Valenzuela, je istaknuo kako se glavna obilježja ove andske kulture nalaze upravo u jeziku quechua, koji je vrlo sladkast i pjesnički osjećajan. Drugo važno obilježje tog jezika je njegovo onomatopejsko podrijetlo. Čovjek tog područja je uvijek bio usko povezan s prirodom, pa imitira njezine zvukove i u jeziku, u kojem odzvanja žubor rijeke, vjetra i velikih brda. Kultura naroda Inka se razvijala u znaku velike civilizacije kao i kultura asteka i maya. I danas prepoznajemo običaje, folklor i vjersku tradiciju tih naroda. Unatoč teškim gospodarskim problemima narodi povezani s tim kulturama očuvali su zanimljivu karakteristiku, velike nutarnje smirenosti. Osvrćući se na vjerske običaje naroda Inka profesor Valenzuela je primjetio kako je najtipičniji i najpoznatiji obred poznate svečanosti sunca, koja se u gradu Cuzco slavi 24.lipnja. Tijekom obreda vjerski predstavnici žrtvuju božanstvima uz molitvu sunce. Taj je običaj prisutan i u brojnim drugim područjima Anda. Druga važna svečanost je posvećena Majci zemlji. To je za pučasntvo tog područja vrlo važno, jer oni smatraju – kako je objasnio profesor Valenzuela - da ova zemlja služi samo za prijelaz u nadgrobni život. Prema njihovom uvjerenju jednog ćemo se dana vratiti na zemlju, gdje ćemo sahranjeni živjeti uvjeke.

Najavljeno zasjedanje UN-a o AIDS-u
Glavni tajnik Organizacije ujedinjenih naroda, Kofi Annan, u izvješću za pripravno izvarendo zasjedanje ove svjetske ustanove od 25.do 27.lipnja, na kojem će se raspravljati o AIDS-u, ističe potrebu globalnog nastojanja oko suzbijanja ove najstrašnije bolesti, koja
trenutno hara svijetom. Annan traži jače političke i finacijske obveze od svih članica. Osim konkretnih pothvata tajnik Organizacije ujedinjenih naroda predlaže hitan susret, na kojem će predstavnici svih država svijeta proučiti mogućnosti suzbijanja ove bolesti. Kofi Annan predlaže osnivanje stručne skupine, koja će proučiti stvarno stanje u svijetu i koordinirati preventivne mjere kojima bi se izbjeglo širenje te bolesti napose među najosvjetljivijim društvenim slojevima. Tajnik Organizacije ujedinjenih naroda smatra da je potrebno u prvom redu odrediti mogućnosti širenja virusa Hiv-a, a potom osigurati mogućnosti liječenja zaraženih osoba. Kofi Annan posebno inzistira na jeftinoj proizvodnji lijekova i na stavljanju na raspolaganje potrebnih finacijskih sredstava za preventivne mjere i za liječenje. Iz izvješća glavnog tajnika Organizacije ujedinjenih naroda proizlazi, da je moguće liječiti bolest Aidsa, koja se pojavila prije dvadesetak godina. Od te bolesti danas boluje oko 36 milijuna ljudi. Koliko je poznato do sada je od bolesti umrlo više od 20 milijuna osoba. Za mnoge se nažalost ne zna, jer se posebno u nekim afričkim zemljama o oboljelima od Aidsa ne vodi uopće računa. Tijekom protekle 2.000 godine ustanovljeno je 5 milijuna i 300.000 novih slučajeva oboljenja od Aidsa. U istom je razdoblju umrlo od te bolesti 3 milijuna ljudi. U razvijenim se zemljama broj smrtnih slučajeva smanjuje, što potvršuje da je liječenje moguće. Stanje međutim postaje sve dramatičnije u Africi. Tri četvrtine umrlih od Aidsa su Afrikanci, tako da je to postao glavni uzrok smrti na tom kontinentu.

Osvrt na stanje u Afganistanu
U Afganistanu, koji je 1996.godine potpao pod jaram talibanskog integralizma napetosti i dalje traju. Veći dio pučanstva nije više voljan – kako je posvjedočio novinaru Radio Vatikana dopisnik talijanskog dnevnika “La Stampa”, Giulietto Chiesa, koji se prošlih dana vratio iz Afganistama - podnositi restrikcije, koje su zemlju dovele do međunarodne izolacije. Chiesa navodi kako u Kabulu i ostalim afganistanskim gradovima nema nikavih znakova obnove ni normalizacije života. Posebno je upadno ponašanje žena, koje su prisiljene hodati pokrivena lica. Vrpce video i tonskih zapisa po svuda vise na topovima i ostalim oružjima. U Afganistanu je zabranjeno gledati televiziju i slušati glazbu. Mnogi promatrači smatraju – prema uvjerenju talijanskog novinara – da je s jedne strane Pakistan pomogao Talibanima dalazak na vlast, želeći nadzirati promet droge, koji ide preko Afganistana, a s druge naftne zapadne kompanije, koje žele prevesti naftu s Kaspijskog područja i Turkmenistana preko Afganistana i Pakistana do Perzijskog zaljeva izbjegavajući tako Rusiju i Iran. Talibani nisu više u stanju nadzirati čitavo područje Afgansitana te je zbog toga njihova vlast ugrožena, tako da ih – prema mišljenju Chiese – međunardna zajednica, koja ih je na početku podržavala, sve više napušta. Političko riješenje ili postizanje sporazuma nije u ovom trenutku realistično. Za to bi bila potrebna jaka volja Međunarodne zajednice,
koje međutim nema.

Ponovno se mora raspravljati o klimi
O problemu zagrijavanja atomosfere i učinku stakelnika na klimtske uvjete na Zemlji ponovno će se raspravljati polovicom lipnja. Nakon neuspješnih pregovora u rujnu prošle godine u Haggu, predsjednik konferencije UN-a objavio je novi termin rasprava, plod komprmisa američke i erupske pozicije nakon razilaženja oko uloge šuma u zaustavljanju zagrijavanja zemljine atmosfere.