Zbivanja iz Vatikana
Druge vijesti iz Crkve
Simpozij o globalizaciji, kulturama i religijama
Izvješće o siromaštvu u svijetu

Imenovani članovi Papinske komisije “Ecclesia Dei”
Sveti je Otac imenovao četiri člana Papinske komisije Ecclesia Dei, koju je ustanovio 1988. istoimenim apostolskim pismom koje se odnosi na Bratstvo koje je utemeljio Marcel Lefebvre. Članovi su kardinali: Josepf Ratzinger, prefekt Kongregacije za nauk vjere, Jorge Medina Estevez, prefekt Kongregacije za liturgiju i disciplinu sakramenata, Luis Marie Bille’, lijonski nadbiskup i novi kardinal i nadbiskup Julian Herranz ,predsjednik Papisnkog vijeća za zakonske tekstove. U spomenutom apostolskom pismu, u obliku Moru Propria od 2. srpnja 1988. , vodeći računa o važnost i slojevitosti spomenuti problema, u ovom dokumentu Ivan Pavao II. uspostavio je tu Komisiju i povjerio joj “zadatak – čita se u tekstu – surađivati s biskupima, s uredima Rimske kurije i sa zainteresiranim područjima, s ciljem olakšanja potpunog crkvenog zajedništva svećenika, sjemeništaraca, zajednica ili pojedinih redovnika ili redovnica koji su do sada na bilo koji način povezani s Bratstvom koje je utemeljio Lefebvre, a koji žele ostati ujedinjeni s Petrovim nasljednikom u Katoličkoj crkvi, očuvavši svoje duhovne i liturgijske tradicije.

Liturgijska slavlja za Pepelnicu
U srijedu na pepelnicu, 28. veljače, Papa će Ivan Pavao II. prema starodrevnom običaju, kojega je obnovio Papa Ivan XXIII, predvoditi u bazilici svete Sabine na brdu Aventinu, gdje počinju korizmene postaje, liturgiju blagoslova pepela i pepeljenja. Tim obredom, koji podsjeća čovjeka, koji vjeruje u uskrsnuće, da ne smije prionuti uz dobra ovog svijeta, uz novac i vlast, jer ta dobra ne daju smisao ljudskom životu. Posipanje pepelom označuje poziv na obraćenje. Procesija, u kojoj će sudjelovati kardinali, nadbiskupi i biskupi rimske kurije zajedno s benediktincima opatije svetog Anzelma i dominikancima, koji stanuju samostanu svete Sabine, krenut će iz crkve svetog Anzelma prema bazilici svete Sabine, gdje će Sveti otac predvoditi liturgiju riječi i održati prigodnu propovijed. Nakon blagoslova pepela i pepeljenja, pročelnik kongregacije za evangelizaciju naroda, kardinal Jozef Tomko, predvodit će euharistijsko slavlje. Tim obredom započinje korizma, vrijeme kad se sjećamo Kristovovog 40.dnevnog boravka u pustinji prije javnog nastupa i 40.godišnjeg putovanja izraelskog naroda iz ropstva u slobodu. Korizma je vrijeme kad se kršćani pripravljaju na proslavu Kristove smrti i uskrsnuća.

Novi sirijski patrijarh iz Antiohije u crkvenom zajedništvu
Sveti je otac primio u crkveno zajedništvo novog Antiohijskog patrijarha sirijskih katolika Ignace-a Pierre-a VIII, kojega su po kanonskim propisima izabrali na sastanku Sinode biskupa siro-katoličke crkve u libanonskom gradu Chartefu 16.veljače 2.001.godine. Nakon izbora 71.jednogodišnji patrijarh Pierre VIII. je molio – kako poredviđa kanonsko pravo za istočne crkvene zajednice - da ga Sveti otac primi u crkvenu zajednicu. Patrijarh Pierre VIII., koji je u siro-katolikoj crkvenoj zajednici obnašao različite dužnosti, naslijedio je patrijarha Ignacea Moussu I Daouda, kojega je Sveti otac nedavno imenovao pročelnikom kongregacije za istočne Crkve.

Novi apostolski vikar u Aleksandriji
Za apostolskog vikara za vjernike latinskog obreda u Aleksandriji Papa je imenovao Don Giuseppe-a Baussarda, dosadašnjeg savjetnika u upravi salezijanske zajednice u Egiptu. Don Bausardo je rođen u Kairu 1951.godine. Filozofiju i teologiju je završio u izraelskom gradu Kremisanu, dok je doktorirao na području mehaničke inženjerije u Milanu.

Kauze za beatifikaciju kardinala Wyszynski i oca Popeluskoa
U tijeku je pripremanje kauza za proglašenje blaženim kardinala Stefana Wyszynskog, primat Poljske više od 30 godina, koji je umro u svibnju 1981. i oca Jerzya Popeluskog, poljskog svećenika koji je bio kapelan pokreta Solidarnost, a kojega su ubili agenti tajne poljske policije 19. listopada 1984. Kardinal Wyszynski za Poljake je "primat tisućljeća”. Prvo jer je pokrenuo devet godišnje pripreme za proslavu prvog milenija kršćanstva u Poljskoj slavljenog 1966., a drugo jer ga Poljaci smatraju najvažnijim crkvenim dostojanstvenikom crkvene povijesti Poljske. Trideset je pod komunističkim režimom godina vodio Crkvu. Od 1953. do 1956. bila mu je oduzeta sloboda kretanja. Njegova povezanost s Marijom je velika. Njoj je pripisao ozdravljenje od plućne bolesti dok je bio u sjemeništu. Kardinal Joseph Glemp, praški nadbiskup u izjavi za Radio Vatikan je kazao kako je kard. Wyszynski bio čovjek velike vjere u Boga i u Gospu, čovjek nade koji se nije bojao nadolazećeg dana i čovjek molitve. Često je Sveti otac ponovljao svoju duboku povezanost s kard. Wyszynskim, pa je čak rekao da nije bilo kard. Wyszynskog ne bi bilo ni pape Ivana Pavla II. Poznato je i kardinalovo proročanstvo kad je rekao Papi da će uvesti Crkvu u treći milenij. Govoreći o ocu Popeluskom kardinal je Glemp rekao da su njegove propovijedi bile produhovljene i temeljene na nauku Svetoga oca te da je istina uvijek bila osnov kako bi se nastavio hoditi prema slobodi. Kardinal se Glemp prisjetio i volje oca Popeluskog da ostane i dalje kapelan u Solidarnosti te da odbije odlazak u Rim na studije, iako je bio svjestan opasnosti. Sve je bilo ostavljeno, rekao je kard. Glemp, Božjoj providnosti.

Veronski biskup boravi na Kubi
Biskup talijanskog grada Verone, Flavio Roberto Carraro, u okviru svog posjeta nekim južno-američkim zemljama posjetio je i Kubu, gdje – kako je potvrtio talijanskom katoličkom dnevniku Avvenire – Crkva i dalje trpi. Nedavno je Centralni komitet Komunisitčke partije izradio dokument, u kojem se govori kako treba “depapizirati” Kubu, a to znači uništiti sve tragove, koje je Papa Ivan Pavao II. tijekom svog pastirskog pohoda 1998.ostavio kubanskom narodu. Prakticiranje se vjerskih obreda kao i karitativna djelatnost i solidarnost i dalje pojačava. Crkva se u Kubi pribojava novih progonstava i čistki. Veronski biskup misli da će to ipak biti teško provesti, jer su ljudi duboko zahvaćeni Papinim duhom i riječima. Njegova ih je prisutnost ohrabrila i ojačala. Partija nastoji ograničiti karitativno i socijalno djelovanje Crkve. Ako Crkva pomaže narodu, to znači da narod ne živi dobro i da mu je ta pomoć potrebna.To dokazuje da je Kastrova revolucija neuspjela, o čemu se dakako ne smije govoriti – rekao je biskup Carraro. Ovih je dana stigla i vijest da zatvorenik Arturo Suarez Ramos traži da ga posjeti jedan svećenik, koji bi ga ispovijedio. Kubanske vlasti ne odobravaju nijednom svećeniku posjetiti zatvorenike. Prema uvjerenju Kubanske biskupske konferencije takvih slučajeva ima više. Tijekom priprava za Papin posjet kubanske su vlasti na neki način bile pristale na to, ali se nakon Papinog odlaska to, kao i brojna druga obećanja, vrlo brzo zaboravilo.

OR kritizirao talijansku televiziju
Vatikanski dnevnik “Osservatore Romano” ponovno se kritički osvrnuo na neke prijenose talijanske državne televizije RAI-a, koja sve bezočnije napada Crkvu i Papu. Osim predizbornih rasprava, u koje se nastoji umiješati i predstavnike Svete Stolice, Rai svaki tjedan prenosi emisiju "Satyricon", tijekom koje napada Papina i Crkvena stajališta. U najnovijoj predstavi bilo je govora o uporabi lakih droga, o piluli dan poslije i kloniranju. Sve se to – kako ističe Osservatore Romano – pretvorilo u brutalni i vulgarni napad na Crkvu i Papu, ismijavajući čak i njegovo trpljenje. Ta je predstava – prema pisanju vatikanskog dnevnika – bila uistinu nepristojna i nedostojna za one koji su je spremili, koji su je predložili i dopustili, ali napose za gledatelje. Vatikanski se dnevnik žali i zbog toga što se ovog puta nije čuo ni glas političara ni kritičara, koji se u prošlosti znao ipak čuti. Mediji općenito, a ne samo televizija, posvećuju sve više prostora, u kojima se napadaju ustanove i pojedinci, koji se ismijavaju i vrijeđaju pred milijunima ljudi kao da je to normalna stvar.

Španjolska BK o terorizmu
Usprkos formalnom ne potpisivanju "dogovora za slobodu i protiv terorizma", Španjolska biskupska konfrencija prošlih je dana u priopćenju za javnost osudila svako terorističko djelovanje. U tekstu se donosi, da se pokušalo zlonamjerno insinuirati biskupsko stajalište dvoznačnim i nesigurnim te tako oslabiti vladinu borbu protiv terorizma. No, očito to nije istina,- pojašnjavaju španjolski biskupi,- podsjećajući da je od početka terorističkih akcija Crkva više puta osudila tu pojavu. Osim toga ,-pojašnjava se,- da nitko nije tražio od biskupa da formalno podpišu dogovor, ali isti biskupi ističu da su sami došli do odluke da Crkve aktivno ne sudjeluje u zakonskim inicjativama političkih stranaka. To naravno ne znači da će Crkva biti neutralna pred problemom terorizma, ali držeći se vlastitog poslanja smatra da može više doprijnijeti smanjenju terorizma navještajući Evanđelje i moleći, tj. boreći se protiv izvora te pojave.

Simpozij o globalizaciji, kulturama i religijama
Međunarodni institut Jacques Maritain nedavno je priredio u suradnji s Papinskim sveučilištem Gregorijanom i židovskim sveučilištem “Al-Qods” iz Jeruzalema trodnevni skup o globalizaciji, kulturama i religijama u Veneciji. Bitni problem – prema mišljenju tajnika Instituta Maritain, Roberta Papinia – je shvatiti koliko te izmjene, do kojih danas dolazi na području informacija, trgovine, gospodarstva i finacijskih dobiti, utječu na promjenu kultura i načina života ljudi u svijetu. Očito je da globalizacija usmjeruje jednu novu vrstu kulture i predpostavlja novi oblik antropologije: čovjeka gospodarstva, čovjeka financija. Pitanje međutim kakve tragove ostavlja i koliko ta usmjerena kultura djeluje na različite kulture u svijetu, ostaje otvoreno. O tome će gospodarski, društveni i kulturni stručnjaci, koji obično sudjeluju na svjetskim skupovima u Davosu i u Porto Alegre, iznijeti svoja stajališta, jer provođenjem globalizacije dolazi do potrebe i posve novog načina čitanja i poimanja gospodarske dimenzije čovjekovog života. Financijski prilivi na gospodarskom i trgovačkom području izmjenjuju sve vidike osobnog života. Treba međutim provjeriti koliko to utječe na kulturu i na vjeru, koje moraju pronaći put za uključivanje u globalizaciju. Prema mišljenju profesora Papinia globalaizacija odstranjuje prepreke, koje su nekada postojale, te zbližuje kulture i religije, koje moraju prijeći od nasljeđenih sukoba na dijalog. Velike bi svjetske religije morale otkriti zajednička etička načela i na temelju toga stvoriti pravila, koja nam globalizacija na jedan ili drugi način nameće. Na primjedbu kako bi globalizacija mogla uništiti ona partikularna obilježja i identiet naroda, vjera i kultura profesor je Papini priznao da ta opasnost postoji. Treba pronaći pravu ravnotežu, jer globalizaciji nema povratka, a razni protecionistički oblici i pokušaji ostat će bezuspješni, jer globalizacijom svijet napreduje. Potrebno je stoga iskoristiti pozitivne elemente priopćavanja, trgovine i gospodarskog razvoja, jer će se na taj način najuspiješnije ograničiti štete, koje globalizacija donosi na tim područjima. Tržište je napredovalo više od ostalih područja i zbog toga moramo prihvatiti – zakključio je profesor Papini - pozitivne strane otvaranja tog tržišta.