11- 03-2001

Zbivanja u Vatikanu
Druge vijesti iz Crkve

Beatifikacija španjolskih mučenika
Danas je Trg sv. Petra ispunjen hodočasnicima iz Španjolske koji su se danas s drugim vjernicima okupili oko pape Ivana Pavla II. koji je danas proglasio blaženima sluge Božje Josea Aparicia Sanza i 232. drugih mučenika vjerskih progona tijekom španjolskog građanskog rata od 1936. do 1939. Godine. Radi se o svećenicima, redovnicama, redovnicima i zauzetim laicima, svi ubijeni iz mržnje prema vjeri. Potječu iz 32 španjolske biskupije.

1550 godina od Kalcedonskog sabora
Na rimskom Papinskom sveučilištu Svetog križa posebnim međunarodnim simpozijem prošlih je dana obilježena 1550.obljetnica Kalcedonskog sabora. Na saboru, održanom u Kalcedonu od 8.listopada do 1.studenog 451., stvoren je dogmatski nauk o Isus Kristu, Bogu i čovjeku. Čovještvo i božanstvo Isusa Krista ujedinjene u jednu jedinu osobu Riječi. Na taj jednostavni i radikalni način Kalcedonski je sabor izrazio vjeru Crkve i zbog toga je to – kako je istaknuo rektor papinskog sveučilišta Svetog križa, Lluis Clavel - kamen temeljac povijesti kršćanstva. Na taj se sabor i danas pozivaju teolozi i Papa Ivan Pavao II. kada govore o Kristovoj središnjosti, o Riječi, koja je postala čovjekom, u kršćanskoj vjeri. I u najnovijem apostolskom pismu “Na početku trećeg tisućljeća” Papa polazi upravo od Kalcedonskog sabora, kada tvrdi da moramo produbiti Kristovo otajstvo. “U intimnom i neodjeljivom jedinstvu: Riječi i tijela, nazočan je Kristov identitet, a to je – kaže Papa - prema formulaciji Kalcedonskog sabora: osoba s dvije naravi. Papa nadodaje: “svijesni smo ograničenosti naših pojmova i naših riječi. Ova je formulacija – prema Papinim riječima - iako ljudska, vrlo uravnotežena u svom doktrinalnom sadržaju te na neki način omogućuje da pogledamo u dubine otajstva. Iz toga je očito da je Kalcedonski sabor važan i nakon 1.550 godina u suvremenom crkvenom nauku. To je potvrdio sam Papa Ivan Pavao II., kada kaže: “U Kalcedonskom ćete saboru naći pomnu i uravnoteženu formulaciju, koja će vam pomoći u intelektualnom poletu, ali i mističnom zanosu i molitvi”. Još uvijek postoje međutim brojni izazovi s kojima se kršćanska vjera mora suočiti. Među njima rektor sveučilišta je posebice istaknuo gubitak povjerenja u sposobnost razuma da može shvatiti vjerske istine, zatim svijest o našim ograničenjima u doktrinalnim formulacijama, koje su istrošene vremenom i na kraju iskustvo višestrukosti vjerskih tradicija čovječanstva. Sve se to na neki način – prema njeogvim riječima – suprostavlja temeljnim tvrdnjama kalcedonskog sabora. Nauk Kalcedonskog sabora nisu prihvatili svi predstavnici crkvenih zajednica. Zbog toga je došlo do podjela kršćanskih crkvi. Promatrajući danas s povijenosnog stajališta te podjele možemo – prema riječima profesora Clavela – bolje shvatiti tamne i svijetle strane tog važnog crkvenog događaja. Postoje čak izgledi da se sporovi, do kojih je došlo na Kalcedonskom saboru, riješe.

Osvrt na zasjedanje Papinske akademije za život
Prošlog je tjedna pedesetak stručnjaka iz raznih krajeva svijeta, među kojima je bio i dr. Švajger iz Hrvatske, zajedno sa članovima Papinske akademije za život raspravljalo o temeljima i okvirima kulture života, a to su u prvom redu odgoj u obitelji, školi i društvu. Crkva je pozvana stvarati i obnavljati tu kulturu života. Na prošlogodišnjem sastanku Papinska je akademija za život razmotrila stajališta pojedinih zakonodavstava o obrani i zaštiti života. Stanje je vrlo zabrinjavajuće, jer većina zemalja na svih pet koninenata ne štiti prikladno život. Zakonodavstva, koja se nadahnjuju na kulturi smrti, sve se više umnažaju. Potrebno je hitno uvjeriti društvo, a napose mlade da je život dar, jer će jedino tako život zadobiti – kako je primjećeno - pozitivni smisao radosti. Ako je život dar onda ga se može i pokloniti, ako je dar onda je nepovrediv i dostojanstven. Iz toga proizlazi dostojanstvo čovjeka neovisno je li bolestan ili nije.Drugi važan problem, o kojem se raspravljalo na ovom skupu u Vatikanu odnosio se na ljudsku tjelesnost. Istaknuto je kako tijelo nije objekt, već dio subjekta. To je bitni sastavni dio “ja”, koji se očituje pomoću tijela. Zbog toga je potrebna i nova kultura tijela, jer tijelo danas postaje objekt trgovine. Raspravljalo se i o obitelji, jer je to prvo prihvatno mjesto ljudskog života i njegova prva zaštita. Posebno su bila zanimljiva – kako je potvrdio novinaru Radio Vatikana podpredsjednik Papinske akademije za život, biskup Elio Sgreccia - svjedočanstva obitelji, koje su posvetile svoj život takozvanim “kućama obitelji”, u kojima na duže ili kraće periode žive djevojke-majke. Jedan drugi bračni par je svjedočio o njihovom posvajanju djece iz sedam različitih zemalja i o svom životu u toj – kako su je nazvali - internetičkoj zajednici. Na ovogodišnjem skupu Papinske akademije za život bilo je govora i o ekologiji, jer kršćanski antropocentrizam naučava da su stvari predane čovjeku ne samo da se njima koristi, već i da ih čuva. Zbog toga je potrebna prikladna zaštita i njega okoliša.

Pritvorena povincijalka Uršulinki u Kongu
Kongoanske su vlasti zatvorile u kućni pritvor provincijalku Uršulinki u Katangi, Sestru Antonietu Fari, optuživši je za suradnju s političkim zatvorenicima. Naime, sestra se Fari bavila pastoralnom djelatnošću. Udruga za ljudska prava je zabrinuta tim postupkom kongoanskih vlasti, jer bi vojni sud sestru Fari mogao osuditi i na smrt. Ona je bila uhvaćena i zatvorena već 1999.godine. Zahvaljujući intervenciji kardinala iz Kinshase bila je puštena na slobodu i potom izabrana za vrhovnu poglavaricu sestara u Katangi. Udruga za ljudska prava poziva svjetsku javnost da piše Ministarstvu pravosuđa u Kongu, tražeći da sestri Fari sudi građanski, a ne vojni sud.