13-03-2001

Papa predsjedao redovitom Konzistoriju
Zasjedanje Papinskog vijeća za obavijesna sredstva
Druge vijesti iz Crkve
Vijesti iz BiH
Vijesti iz svijeta

Konzistorij u Vatikanu
Papa je danas u Apostolskoj dvorani u Vatikanu predsjedao redovitom javnom Konzistoriju za glasovanje o nekim kauzama za progalšenje svetima. Kauze se odnose na devet blaženika, uglavnom utemeljitelja redovničkih instituta. Redoviti javni Konzistorij je skup kardinala s Papom za slavljenje posebnih svečanosti, u nazočnosti drugih prelata, diplomatskih državnih predstavnika i uzvanika.

Zasjedanje Papinskog vijeća za obavjesna sredstva
Svečanom svetom misom, koju je predvodio kardinal Roger Etchegaray, u Vatikanu je sinoć započelo plenarno godišnje zasjedanje Papinskog vijeća za obavijesna sredstva, na kojem sudjeluju predstavnici biskupskih konferencija sa svih pet kontinenata. U propovijedi je kardinal Etchegaray istaknuo kako Crkva danas više nego ikada mora naviještati s krovova radosnu vijest Božjeg milosrđa. Mi vjerujemo u svijet milosrđa – rekao je kardinal Etchegaray, primjetivši kako je naš zadatak liječiti rane svijeta melemom Božjeg milosrđa. Moramao priznati – nadodao je ovaj ugledni crkveni dostojanstvenik - da će obavijesna sredstva to teško shvatiti i još će im biti teže to objasniti drugima, jer to Božje milosrđe proizlazi iz ludosti križa, o kojoj govori sveti Pavao. Djelatnost Papinskog vijeća za obavijesna sredsta protekle je godine bila obilježena zbivanjima velikog jubileja. Ova je ustanova Svete Stolice koordinirala i pomagala svjetskim obavijesnim sredstvima u sudjelovanju na brojnim jubilarnim slavljima, omogućavajući što veći broj prijenosa. Središnji odbor za proslavu velikog jubileja povjerio je Papinskom vijeću za obavijesna sredstva organizaciju jubilejskih slavlja novinara i kazališnog svijeta. U okviru tih slavlja Vijeće je objavilo i dokument o Etici u obavijesnim sredstvima, koji je nedavno preveden i na hrvatski. U uvodnom izlaganju predsjednik vijeća, nadbiskup John Foley, je primjetio kako su iz jubileja proizašle brojne važne teme kao što je problem mira, solidarnosti među narodima, problem međunarodnog duga, opraštanja te očuvanja okoliša i prirode. Sve su te teme srodne duhu vijeća, koje nastoji ponuditi svjetskom javnom mnijenju duhovniji svjetonazor, kojim se želi predstaviti razumljivim riječima događaj s tako dubokim utjecajem na svijet. Treba priznati – primjetio je nadbiskup Foley – da su obavijesna sredstva izvanrednom aktivnošću sudjelovala u približavanju ovog posebnog događaja ljudima u svim krajevima svijeta. Na skupu je posebno razmotrena djelatnost Vatikanske filmoteke tijekom protekle godine. Filmoteka posjeduje oko 6.000 filmova., koji najčešće govore o pastoralnoj i evangelizatorskoj djelatnosti Crkve. Isto je tako zanimljiva audiovizualna služba. Sudionicima skupa je predstavljena djelatnost Vatikanskog televizijskog centra, koji je tijekom velikog jubileja dokumentarno zabilježio 500 događaja, na kojima je sudjelovao Sveti otac. Ulogu i trenutne teškoće Radio vatikana sudionicima plenuma predstavio je ravnatelj isusovac o. Borgomeo Pasquale, primjetivši kako su jubilejski događaji pozitivno utjecali na razvoj vatikanske radiopostaje. Četrdesetak redakcija postalo je kreativnije. Zahvaljujući satelitima u svim krajevima svijeta krajevne radiopostaje sve više prenose programe Radio Vatikana. Još veći uspjeh doživljavaju prijenosi preko interneta. Kao i u svim stvarnostima, tako je i na Radio Vatikanu tijekom velikog jubileja došlo do većih i težih problema. Rimsko državno tužilaštvo, nevodeći računa o ekstrateritorijalnosti Vatikana, kako to predviđaju Lateranski ugovori, pokrenulo je sudski proces protiv uprave Radio Vatikana zbog navodnog elektromagnetskog zagađivanja na području odašiljča.

Monografija velikog jubileja
"Duhovno fotografsko hodočašće u ljepote svete godine.” Tako su nazvali Monografiju velikog jubileja u slici i riječi, koju je izdala Vatikanska izdavačka kuća zajedno s poljskim izdavačkim poduzećem Michalineum i francuskim Editions du Signe. U knjizi od gotovo 500 stranica sabrani su svi glavni trenuci Svete godine od otvaranja svetih vrata 24.prosinca 1999. do zatvaranja na Bogojavljenje 6.siječnja 2.001. Slike, koje prikazuju najdirljivije trenutke najvažnijih zbivanja tijekom svete jubilarne godine od Papina hodočašća u Fatimu, Svetu zemlju, pa do susreta s djecom i mladima, napravio je poljski fotograf Grzegorz Galazka, tekstove papinih govora je izabrala njemačka novinarka Crista Kramer von Reisswitz, prva žena koja je sudjelovala na Papinim putovanjima, a uvod su napisali glavni Papin ceremonijar, biskup Piero Marini i novinar talijanske televizije, stručnjak za vatikanska pitanja, Giuseppe de Carli.
Enciklopedija Papi
Talijanski enciklopedijski institut Treccani izdao je krajem 2.000 trovolumsku Eciklopediju o Papama. Već je rasprodano – kako je nedavno izjavio prigodom obilježavanja prve obljetnice smrti bivšeg tajnika Apostolske vatikanske biblioteke Nella Viana, ravnatelj Instituta Vicenzo Capelleti, 20.000 primjeraka. Prema njegovim riječima postoje dobri izgledi za prodaju te enciklopedije o Papama, koja je već ušla – kako je rekao – u kulturnu potrošnju talijanskih krugova i pobudila veliko zanimanje i u drugim europskim i prekooceanskim zemljama. Capelletti je izjavio da talijanski Enciklopedijski institut Treccani namjerava izdati drugo izdanje Vianove knjige:”Dani i djela Pavla VI.” Prvotno je ta knjiga trebala biti predana Pavlu VI. ali su teškoće oko njezine realizacije i njegova smrt 6.kolovoza 1978.to spriječile, pa je knjiga bila predana kasnije Papi Ivanu Pavlu II. I to je djelo u vjerskim i znanstvenim krugovima pobudilo veliko zanimanje, te je već odavna rasprodano. Sada se očekuje drugo izdanje.

Potpora biskupu Periću
Dijecezanski svećenici koji djeluju na području Trebinjsko-mrkanjske biskupije uputili su izjavu za javnost sa svoga susreta održanog u ponedjeljak 12. ožujka u Župnom uredu u Čeljevu. Povod za tu izjavu, kako se ističe na njezinu početku, jesu “učestali, neargumentirani i politički ciljani napadaji, kako nekih domaćih tako i međunarodnih ustanova” na biskupa Ratka Perića nakon njegova govora na 2. zasjedanju Hrvatskoga narodnog sabora u Mostaru. “Moralna načela istine i pravde”, pišu svećenici u svome pismu potpore biskupu Periću, “koja ste kao mjesni biskup izrekli, jesu načela Evanđelja i Božjeg zakona na kojima se temelje ljudsko dostojanstvo i sva ljudska prava i slobode: osobne i narodne. Ta prava ne može poništiti nitko, pa ni pristrana politika međunarodne zajednice i njezini emisari i glasnogovornici”. Svećenici pritom biskupu čestitaju što je u spomenutom govoru “prokazao nepravdu učinjenu našem narodu, te što ste svjedočki stali u zaštitu dostojanstva čovjeka i ugroženih nacionalnih prava i sloboda suverena hrvatskog naroda u BiH, koja su mu Poveljom iz Helsinkija osigurana, a čuvarima te Povelje praktično ugrožena”. “Naši vjernici s radošću i nadom pozdravljaju Vaše javno uključenje u ostvarenje općeg dobra naroda, na što kao crkveni poglavar i učitelj vjere i morala u mjesnoj Crkvi, imate posebno pravo. Osobito Vam zahvaljuju što ste argumentirano pokazali i izričito naglasili, na temelju povijesnih činjenica, međunarodnog prava te Božjih i ljudskih zakona, da naš narod u BiH ima svoj povijesni i politički subjektivitet, konstitutivnost i neponištivi vlastiti identitet te da mora biti u svemu politički, državnopravno, duhovno, kulturno, gospodarski i u svakom drugom pogledu, ravnopravan s druga dva konstitutivna naroda u BiH, te podržavamo isključivo one predstavnike koje je narodna većina izabrala da ih zastupa, a što je temeljno načelo suvremene demokracije”, stoji u izjavi koju je potpisalo 18 dijecezanskih svećenika Trebinjsko-mrkanjske biskupije.
HKD "Napredak" o društvenim prilikama u BiH
U povodu opće društvenih prilika u posljednjih nekoliko mjeseci u Bosni i Hercegovini, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" uputilo je priopćenje za javnost koje je potpisao predsjednik Društva prof. dr. Franjo Topić. Izražavajući svoju zabrinutost glede trenutnog političkog stanja u BiH, koje “vidno zabrinjava sve prave nositelje demokratskih tendencija, borce za stvaranje i funkcioniranje demokratskih institucija što osigurava kulturu života dostojnu ravnopravnih naroda i slobodnih građana u zajedničkoj državi”, “Napredak”, polazeći od svoje uloge i značaja u društvenom životu Hrvata i BiH, izražava svoju nadu: “Da će izabrani zastupnici hrvatskog naroda, ako i svi drugi izabrani predstavnici, političke stranke i dužnosnici međunarodne zajednice rješenje nastalih problema tražiti putem visokog stupnja kulture dijaloga, bez majorizacije, nepopustljivosti i, posebno, pozivanja na ‘argument’ jačega i brojnijeg; da će se sve političke stranke i dogovorni pojedinci u njima izlazak iz nastale situacije tražiti u rješenjima koja će temeljito i trajno povezati BiH, njene narode i građane, prema većoj demokraciji i njenome gospodarskom i duhovnom napretku, a ne zloupotrebi te situacije radi vlasti i osobnih interesa; da će predstavnici međunarodne zajednice jamčiti i brzo ispraviti izborna pravila zbog kojih je dovedena u pitanje temeljna funkcija doma naroda kao najvažnije konstitucijske i praktične garancije nacionalne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini.” Nadalje, ističe se kako HKD “Napredak” podupire ideju o organizaciji foruma ili okruglog stola i spremno je uključiti se u njegov rad kako bi svi zainteresirani pokušali pronaći rješenje za nastalu ozbiljnu i zabrinjavajuću situaciju. “Premda HKD ‘Napredak’ već godinama smatra da je povratak svih prognanih i izbjeglih svojim domovima prva i najvažnija zadaća, i u granicama svojih mogućnosti radi i stalno će raditi na tome, danas nažalost moramo, s obzirom na novonastalo stanje, pledirati da se traže i nađu sustavna, politička i gospodarska rješenja koja će usporiti novo i sve brojnije iseljavanje iz Bosne i Hercegovine”, stoji na kraju priopćenja “HKD “Napredak”.

Vijesti iz svijeta
Meksiko-Sa zanimanjem se očekuje ishod susreta predstavnika urođeničkog pučanstva meksičke pokrajine Chiapasa, zapovjednika Marcosa, koji je stigao s ovećom skupinom pučanstva u glavni grad Meksika, s predstavnicima vlade predsjenika Vicente-a Foxa. Oni predstavljaju šedesetak raznih urođeničkih plemena s desetak milijuna stanovnika. Zapatisti traže hitno prihvaćanje zakona, kojim se priznaju u okviru velike pokrajinske autonomije njihova prava i kultura. U tome ih podržava i Crkva. Biskup Samuel Ruiz je u najkritičnije vrijeme spremio 8.000 katehista, koji su – prema učenju drugog vatikanskog sabora – trebali prilagoditi crkveni nauk pokrajinskoj stvarnosti. To je pridonijelo izmjeni ne samo Marcosove politike, već i cijele državne strategije. Zapovijendik Marcos napustio je šumu zajedno s 23 druga časnika na Novu godinu 1994. Tijekom 13.dnevne borbe poubijano je 145 zapatista, ali su uspjeli zaposjesti 6 većih naselja. Time je počeo novi oblik borbe za priznavanje njihovih prava. Prijašnji meksički predsjednik nije htio o tome ni čuti, već je u više navrata poslao vojsku na pobunjenike. Novi predsjednik Fox je shvatio da se oružjem ne može riješiti to pitanje, pa je stupio u pregovore sa zapatistima. Promatrači smatraju da će biti vrlo teško riješiti to pitanje, jer tih 10 milijuna indijanaca govori 45 različitih jezika i svaka skupina traži svoja specifična prava. Zapatisti na čelu sa zapovjednikom Marcosom ne namjeravaju napustiti glavni grad Meksika prije nego vlada prihvati zakon o njihovoj autonomiji.

Jakarta- U Indoneziji se nastavljaju prosvjedi protiv predsjednika Wahida. I danas je oko tisuću prosvjednika tražilo njegovu ostavku. Sinoć se pred predsjendičkom palačom okupilo čak 10.000 manifestana, većinom studenata. U isto je vrijeme na drugom glavnom trgu u Jakarti oko 500 muslimanskih studenata, koji podržavaju predsjednika Wahida, palilo slike njegovih protivnika.
Ambon- Zaštita i razvoj Molučkih otoka biti će tema sutrašnjeg kongresa u Tual-Langguru u indonezijskom arhipelagu. Kongres organizira krizni stožer katoličke bikupije Ambon, u suradnji s lokalnim vlastima i Institutom “Go est” iz Džakarte. Najavljeno je sudjelovanje lokalnih poltičkih i vjerskih predstavnika, intelektualaca, studenata te predstavnika vladinih i nevladinih udruga. Muslimani, katolici i protestanti naći se za istim stolom kako bi razgovarali o temi “ Nacijonalni dijalog o oživljavanju lokalne kulture za razvoj Molučkih otoka prema novoj Indoneziji”