14-03-2001

Opća audijencija
Zasjedanje Papinskog vijeća za obavjesna sredstva
Nova imenovanja
Druge vijesti iz Crkve
Vijesti iz BiH

Opća audijencija srijedom
Papa je Ivan Pavao II., nakon prošlotjednih duhovnih vježbi, ovog tjedna ponovno započeo svoje redovite djelatnosti. Tako je danas održao i redovitu devetu ovogodišnju audijenciju, na kojoj je sudjelovalo gotovo desetak tisuća vjernika. Među njima je bilo i stotinjak hodočasnika iz Hrvatske. Središnja tema Papine kateheze bila je Marija, koja je kao uzor otkupljenog čovječanstva slika Crkve, koja pobjeđuje na kraju vremena zlo. Za Crkvu, koja često osjeća težinu povijesti i opsadu zla, Kristova je Majka svijetli simbol otkupljenog čovječanstva - rekao je Sveti otac, koji u riječima Otkrivenja vidi sliku crkve, koja pobjeđuje zlo. Kršćanska liturgijska i umjetnička tradicija u prizoru, koji opisuje sveti Pavao uvijek je vidjela u ženi trudnici, koja rađa sina, dok ju napada zmaj crvene krvave boje, Mariju. Ona personificira Božji narod. To je – prema riječima Svetog oca – lik Crkve. Rođenje djeteta predstavlja dolazak Mesije. Protiv njih se bori zmaj, koji podsjeća na sotonu i na zlo – nadodao je Papa, objasnivši kako crvena boja predstavlja ratove, pokolje i krvoprolića. Sedam okrunjenih glava označuju veliku moć, a deset rogova impresionantnu snagu životinje, koju opisuje prorok Danijel. Papa smatra da je dvoboj iz Otkrivenja eshatološko suočavanje dobra i zla, između prividne slabosti ljubavi, istine i pravde i strašne razarajuće sile nasilja. Prema njegovim riječima vrijeme progona i tlačenja nije neodređeno, već ograničeno u vremenu. Ako želi shvatiti svoje poslanje, Crkva mora gledati na Mariju, savršenu ikonu oslobođenja čovječanstva i kozmosa – rekao je Papa Ivan Pavao II, primjećući kako po svom bezgrešnom začeću Marija postaje savršeni uzor ljudskih stvorenja, koji je već od početka pun Božje milosti, koja podupire i mijenja stvorenje, i uvijek izabire u svojoj slobodi Božji put. U svom slavnom uznesenju na nebo Marija je slika stvorenja, koje je uskrsli Krist pozvao da na kraju povijesti postigne puninu zajedništva s Bogom u uskrsnuću za blaženu vječnost. Gospa je – zaključio je Sveti otac – Majka i suputnica na povijesnom putu Crkve i slika otkupljenog čovječanstva.
Sveti je otac hrvatske hodočasnike pozdravio ovim riječima:
“Srdačno pozdravljam Pjevački zbor župe Gospe od Zdravlja u Splitu i ostale hrvatske hodočasnike. Predragi, svima želim korizmu bogatu plodovima obraćenja i ljubavi, kako bi obnovljeni stigli k vazmenoj svetkovini, te rado udjeljujem apostolski blagoslov svakomu od vas i vašim obiteljima. Hvaljen Isus i Marija!", poručio je Sveti Otac hrvatskim hodočasnicima.

Radovi godišnjeg zasjedanja Papinskog vijeća za obavjesna sredstva
Stručnjaci s područja obavijesnih sredstava sa španjolskog i portugalskog jezičnog područja Južne Amerike, Sjedinjenih Američkih država, Kanade, Bliskog Istoka, Afrike i Europe okupljeni u Vatikanu na godišnjoj skupštini Papinskog vijeća za obavijesna sredstva proučavaju kako su ta sredstva shvatila i predstavila javnosti događaje velikog jubileja. Predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, kardinal Miroslav Vlk, je istaknuo kako Europa, koja je proživjela krizu ideologija, sada čeka veliku ideju ili ideal, koji bi dao smisao životu, a to je svetost. Kardinal je Vlk ostao impresioniran načinom, kojim je Papa predstavio taj ideal, napose mladima, koji su ga s oduševljenjem prihvatili. I to je - prema njegovm riječima - težak, ali privlačan izazov za obavijesna sredstva. Kako odgojiti mlade za molitvu, kako očuvati nedjeljnu stvarnost, kako omogućiti da ljudi postanu osjetljivi za Božju riječ, samo su neki od izazova s kojima se moraju – prema mišljenju predsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija -svakodnevno suočiti obavijesna sredstva. Ta su sredstva temeljni put za novu evangelizaciju i inkulturaciju kršćanstva. To je potrebno hitno ostvariti i u modernoj i postmodernoj europskoj kulturi. Osvrćući se na preporuku Svetog oca oko upotrebe interneta u evangelizaciji, kardinal je Vlk primjetio kako to omogućuje susret s onima, koji nemaju drugih prilika stupiti u kontakt s Crkvom. Iskustvo pokazuje – nadodao je kardinal Vlk – da se te vrste virturalnog kontatka često pretvaraju u osobne susrete. Kardinal je Vlk najavio kako Vijeće europskih biskupskih konferencija namjerava tijekom 2.002. godine održati novi simpozij europskih biskupa, na kojem će se raspravljati o vjeri i mladima. Europski biskupi smatraju da je simpozij najprikladnije mjesto za razumijevanje kulturnih promjena u Europi. Oni se nadaju – prema njegovim riječima – da će tu naći znakove i naznake za nove oblike evangelizacije. Jutros je sudionicima skupa predstavlje nacrt dokumenta “Etika na internetu.” Internet je velika novost. Njegova upotreba postaje sve šira. Internet se brzo proširuje u sve krajeve, pa i nerazvijene zemlje svijeta. Njegova je korist na raznim područjima opće priznata. Usporedno s tim temeljnim ustrojstvom, koje nameće tehnologija, razvija se slobodarska filozofija njegove upotrebe. Ta se filozoija poklapa s političkim liberalizmom i slobodnim gospodarskim tržištima kao i nekontroliranom slobodom izražavanja. Promatrajući sve to pod etičkim vidikom, rezulati postaju višeznačni s pozitivnim i negativnim posljedicama. Zbog toga bi upotreba i sudjelovanje na internetu trebalo postati predmet odgoja na području obavijesnih sredstva. To bi se – prema mišljenju Papinskog vijeća za obavijesna sredstva – trebalo odvijati pod okriljem Crkve. Pročelnik kongregacije za kler, kardinal Dario Castrillon Hoyos, je sudionicima plenarnog zasjedanja Papinskog vijeća za obavijesna srdstva predstavio virtualnu video dvoranu za održavanje telekonferencija. To sredstvo omogućuje interkontinentalni dijalog u okviru trajne naobrazbe svećenika. To bi – prema njegovim riječima – omogućilo neposrednu izmjenu misli na najvišoj tehnološkoj i pastoralnoj razini.

Nova imenovanja
Sveti je otac prihvatio ostavku biskupa Graza-Seckau, monsinjora Johanna Webera, koji je navršio 74.godinu života te bi prema predviđanju kanonskog prava mogao voditi biskupiju još godinu dana. Biskup je Weber dao ostavku na pastoralnoj upravi biskupije – kako stoji u službenom prioćenju Svete Stolice – zbog zdravstvenih razloga. Za novog biskupa Graza Papa je imenovao 55.godišnjeg biskupa Egona Kappellarija, koji je već 20 godina uspješno vodio biskupiju Gurk, pod koju spada cijela Koruška. Sada se očekuje imenovanje novog biskupa Gurka. Biskup je Weber bio usko povezan s mnogim hrvatskim i bosansko-hercegovačkim biskupijama, koje je posjećivao i u najtežim trenucima domovinskog rata. Zahvaljujući njegovim pothvatima biskupijski je Karitas Graza, ali i cijele Austrije, sustavno pomagao hrvatskim biskupijskim i župskim karitasima.

Godinu dana od Papine molitve za oprošenje
Papa je Ivan Pavao II., osvrćući se 12.ožujka prošle godine prije molitve Anđeoskog pozdravljenja na povijesni jubilarni gest, kada je u crkvi svetog Petra pod križem molio oproštenje za sve propuste i nepravde, koje su nanijeli crkvnei ljudi čovječanstvu, istaknuo kako iz opraštanja cvate pomirenje i zaželio da se to pokaže u svakoj crkvenoj zajednici, kod svih kršćana i u svjetskoj zajednici. Za mnoge je to bio najdirljiviji trenutak jubilejskih slavlja. Pojmovi opraštanja i pomirenja postali su živa crkvena stvarnost. To je bio – prema mišljenju talijanskog profesora povijesti Crkve Sergia Tanzarelle – početak zamašnog pothvata, koji bi morao zahvatiti sve. Sve društvene zajednice bi trebale preispitati svoju povijesnu djelatnost. Izgleda međutim da za taj Papin poziv nisu pokazali osjetljivost ni povijesničari ni društvene zajednice. To pročišćavanje uspomena pojačalo je – kako piše u svom apostolskom pismu “Na početku novog tisućljeća” Papa Ivan Pavao II – naš hod na putu prema budućnosti. Postali smo ponizniji i oprezniji u našen prijanjanju Evanđelju. Profesor Tanzarella smatra da nas pri tom ne smije zanimati skandal o pojedinim slučajevima i proučavanje povijesti samo zbog toga da nađemo krivca. To nije glavni zadatak povijesničara. Treba osloboditi ustrojstva, koja izazivaju samoću, napuštenost i nasilje. Ovaj Papin primjer potaknuo je – kako ističe talijanski katolički novianr Luigi Accatoli - dvadesetak biskupskih konferencija i tridesetak kardinala i biskupa da formalno pozovu svoje vjernike na pročišćavanje uspomena. To je učinilo i šest nekatoličkih crkvenih zajednica i dvije međuvjerske skupštine, na kojima su sudjelovali predstavnici ne samo kršćanskih, židovskih i muslimanskih vjerskih zajednica, već i nekih drugih većih religija.
Kardinal Ruini putuje u Jeruzalem
Prigodom obilježavanja prve obljetnice Papinog hodočašća u Svetu zemlju Talijanska agencija “Opera Romana pellegrinagi”, koja organizira hodočašća u razna svetišta u Italiji i širom svijeta, u nadi da će ponovno moći organizirati hodočašća i u Svetu zemlju, poduzela je proročki pothvat. Vikar grada Rima, kardinal Camillo Ruini, danas je otputovao u pratnji male skupine talijanskih hodočasnika i svijećom, koju je 11.veljače tijekom slavlja za bolesnike u bazilici svetog Petra zapalio Papa, u Jeruzalem. Svijeću će predati Kustosu Svete zemlje i Svetog groba kako bi iz Jeruzalema proslijedila u Nazaret i Betlehem. Na toj će svečanosti sudjelovati i apostolski nuncij, nadbiskup Sambi. Radi se o malom i kratkom hodočašću, koje ima veliko značenje – izjavio je kardinal Ruini prije ulaska u zrakoplov. Mi idemo u Svetu zemlju istim duhom solidarnosti, mira i dijaloga, kojim je bilo obilježeno prošlogodišnje Papino hodočašće. Stanje nije jednostavno – nastavio je kardinal Ruini. Našom molitvom međutim želimo pridonijeti poboljšaanju tog stanja.
Patrijarh Sabbah o miru na Bliskom istoku
Kršćani, a i ostali narodi Bliskog Istoka ne znaju više što je smirenost, duševni mir i vedrina – rekao je novinaru Radio Vatikana latinski jeruzalemski patrijarh Michel Sabbah, koji se ovih dana zajedno s desetak biskupa s područja Bliskog istoka nalazi u službenom posjetu ustanovama Svete Stolice. Papa ga je u ponedjeljak primio u posebnu audijenciju. Ne možemo se više slobodno kretati iz jednog grada u drugi, iz jednog sela u drugo, a često ni iz manjih naselja u druga. Zbog toga život postaje vrlo težak za sve, a posebice za nas kršćane – rekao je patrijarh Sabbah, pojasnivši kako vrlo često ne funkcioniraju ni škole, jer učitelji i profesori ne mogu stići do škola. Isto vrijede i za vjeronauk i liturgijska slavlja u župama. Osvrćusći se na zahtjev izraelskih vlasti za sigurnost, patrijarh Sabbah je primjetio kako sigurnost predpostavlja da dotična, osoba, skupina, narod ili država nema neprijatelja. Zbog toga bi Izrael morao Palestince pridobiti kao prijatelje. To se postizava priznavanjem građanskih prava palestincima, vraćanjem njihovih teritorija, koje im je Izrael oduzeo 1967. Izrael ima pravo na sigurnost – nadodao je latinski jeruzalemski patrijarh, navodeći kako upravo od Izraela samoga ovisi ta sigurnost. Potrebno se vratiti dijalogu, pregovorima i to s jasnom namjerom da se Palestincima vrati sloboda, dostojanstvo i zauzeta područja. Patrijarh Sabbah smatra da izraelsko-palestinski sukob nije nikada bio zatvoreni sukob između dva naroda. Taj je sukob uvijek imao neku međunarodnu dimenziju. Upravo zbog toga Međunarodna zajednica sada ne može jednostavno prati ruke. Ona je bila prisutna na tom području, kad su izbili sukobi. Zbog toga mora pomoći i jednoj i drugoj strani da odrede vlastita stajališta te da osiguraju svoja prava. “Dajmo sigurnost Izraelu, ali i pravo na slobodu i zaštitu Palestincima” – zaključio patrijarh Sabbah..

Svećenici uz biskupa Perića
Svećenici Mostarskog dekanata uputili su sa svoga sastanka u Mostaru održanom jučer pismo potpore biskupu Ratku Periću u povodu “sve češćih neargumentiranih napada ne samo na Vas nego i na sve veći broj politički ‘nepodobnih’ Hrvata među kojima su i oni osuđeni u Haagu bez ijedne osobne dokazane krivnje”. “Oče biskupe, izražavajući vam osobito poštovanje i sinovsku odanost, prenoseći glas podrške i zahvalnosti povjerenog nam puka, molimo Boga da jednim srcem i jednom dušom, zajedno i jedinstveno ustrajemo u borbi da istina i pravda pobjeđuju, da mir i ljubav vladaju, da se Božje zapovjedi i Evanđelje Kristovo u ovoj zemlji svjedoči i živi, da se naša hrvatska kultura u slobodi očituje i njeguje”, kaže se, među inim, u pismu potpore svećenika Mostarskog dekanata. Svećenici su sa svoga zasjedanja izrazili potporu i predsjedništvu Hrvatskoga narodnoga sabora u njegovoj “odlučnoj i pravednoj borbi za bolje sutra hrvatskog puka ali i svih naroda koji ove prostore stoljećima nastanjuju”.