|
16-03-2001
Zbivanja
u Vatikanu
Razgovor patrijarha Filareta za talijanske novine
Konferencija o djelovanju Crkve u jugoistočnoj Europi
Druge vijesti iz Crkve
Papa
primio članove Papinskog vijeća za obavjesna sredstva
Crkva ne može promatrati sklopljenih ruku nove etičke probleme,
koji se pojavljuju razvojem novih vrsta obavijesnih sredstava, posebno
interneta – rekao je Papa Ivan Pavao II. članovima Papinskog vijeća
obavijesnih sredstava, koji su ovog tjedna u Vatikanu održali godišnje
plenarno zasjedanje. Budući da ne postoje pravila, problemi i mogućnosti,
koje nude nove tehnologije posebno pomoću procesa globalizacije,
predstavljaju – prema Papinim riječima - nove etičke i duhovne
izazove za one koji rade na području obavijesnih sredstava. Crkva
ne može jednostavno promatrati rezultate tehnologija, koji imaju
tako ključne posljedice u životu pojedinaca i zajednica. Sveti
je otac pohvalio djelatnost Papinskog vijeća za obavijesna sredstva
i njegovo suočavanje s njihovom problematikom. “Radi se – kako je
rekao – o složenoj ljudskoj stvarnosti, u kojoj moralni vidici često
ovise o trgovačkim interesima. Suočiti se s tim pitanjem, posebno
što se tiče interneta – prema Papinom je mišljenju stvarno pohvalno.
Osvrćući se na dokument Etika na internetu, koji je ovih dana
priredilo Papinsko vijeća za obavijesna sredstava, Papa je primjetio
kako iz globalizacije, privatizacije i njihovog reguliranja proizlazi
potreba novih etičkih načela. Ta je načela vijeće
saželo u nacrt dokumenata “Etika na internetu”, koji će biti
doskora službeno stavljen na raspolaganje javnosti, kao što je prošlih
godina bio objavljen dokument o etici u promidžbenim porukama i etici
u obavijesnim sredstvima. Ti su dokumenti – kako je istaknuo Sveti otac
– naišli na veliki odjek ne samo vjerničke, već i opće
javnosti. Papa je stoga izrazio zadovoljstvo zbog priprave ovog novog
dokumenta, koji će biti objavljen – kako je rekao – u pravo vrijeme,
posebno ako se ima u vidu proširivanje “ciber-komunikacije” i brojnih
moralnih problema, koji su povezani s tom pojavom. Izazove, koje nudi
razvoj novih obavijesnih sredstava, ako ih budu prihvatili oni koji služe
ljudskoj osobi, pridonijet će – prema Papinim riječima – izgradnji
nove društvene zajednice utemeljene na solidarnosti, pravdi i ljubavi.
Treba govoriti istinu o ljudskom životu i njegovom konačnom
smislu u Bogu, gdje se nalazi ključ medijske etike. Doktor Norberto
Gonzales Gaitano, jedan od savjetnika vijeća i dekan fakulteta o
obavijesnim sredstvima na Papinskom sveučilištu Svetog križa
u Rimu, koji je prvi put sudjelovao na zasjedanju vijeća, ostao je
– kako je povjerio novinaru Radio Vatikana – iznenađen i impresioniran
različitošću perspketiva, koje dolaze napose iz Azije i Afrike,
gdje se internet upotrebljava kao sredstvo i mogućnost jače
evangelizacije. Problematika je u zapadnim zemljama – prema njegovm mišljenju
drugačija. Kao što je poznato postoje naime mogućnosti zloporaba
posebice prema djeci. Upravo zbog toga je Vijeće smatralo žurnim
izraditi dokument, koji će poslužiti stručnjacima i korisnicima
interneta, a i Crkvi kako bi brže shvatila mogućnosti evangelizacije
putem ovog novog tehnološkog sredstva.
Osim
članova Papinskog vijeća za obavijesna sredstva Sveti je otac
danas primio i mađarskog ministra vanjskih poslova Janosa Martonya
sa suprugom i pratnjom, te čileanskog veleposlanika Javiera Luis
Egana Baraona sa suprogom, koji se oprostio od Pape. Potom je primio dvojicu
članova Biskupske konferencije biskupa latinskog obreda na području
arapskih zemalja Bliskog istoka, koji se ovih dana nalaze u službenom
posjetu “ad limina apostolorum.” To su franjevci Umberto Barato, patrijarhalni
vikar na otoku Cipru za vjernike latinskog obreda i otac Giorgio Bertin,
apostolski administrator “ad nutum Sanctae Sedis” u Eritreji. Po podne
je Papa primio pročelnika kongregacije za nauk vjere, kardinala Josepha
Ratzimgera.
Razgovor
pravoslavnog patrijarha Filareta za talijanski dnevnik "La Repubblica"
Odluka da Papi izrazi dobrodošlicu u prigodi predstojećega posjeta
Ukrajini stajala ga je optužbi za krivovjerje od strane Ruske pravoslavne
crkve, tako talijanski dnevnik “La Repubblica” u svome jučerašnjem
broju predstavlja ukrajinskoga pravoslavnog patrijarha Kijeva Filareta.
Dnevnik donosi razgovor s patrijarhom pod naslovom “Otvorit ću Ukrajinu
Papi, to je moj izazov Moskvi” koji je vođen u sjedištu patrijarhata
u Kijevu. O pravoslavnim krugovima u Rusiji koji ga optužuju odmah
na početku kaže: “Kod njih još uvijek prevladava imperijalistički
mentalitet i ne primjećuju da se svijet promijenio”. Razliku u stajalištima
patrijarha Filareta i ruskog patrijarha Alekseja II. novinar, među
ostalim, izražava na ovaj način: za Alekseja predstojeći
Papin posjet Ukrajini je napad na integritet pravoslavne Crkve, za Filareta,
međutim, to je prilika za ukrajinske pravoslavce da se otvore svijetu.
O strahovanjima da bi burna politička situacija u Ukrajini mogla
dovesti u opasnost Papin posjet patrijarh kaže kako se toga ne treba
pribojavati jer se demokratske snage odnosno oporba ne protivi Papinu
putovanju Ukrajini. S druge strane sam je ukrajinski predsjednik Kučma,
koji je Papu i pozvao, zainteresiran za posjet Svetoga Oca od kojega očekuje
moralnu potporu. Prema statistikama Gallupova instituta 19,5% vjernika,
odnosno 10 milijuna Ukrajinaca, pripadaju kijevskom patrijarhatu, 8,5%,
odnosno četiri milijuna i 250 tisuća stanovnika, pripada moskovskom
patrijarhatu. U Ukrajini je pored toga dva milijuna i 750 tisuća
katolika istočnoga obreda te 300 tisuća katolika rimskog obreda.
Oko 600 tisuća vjernika pripada takozvanoj Autokefalnoj pravoslavnoj
crkvi. Na novinarsko pitanje zar ne strahuje od posljedica svoje neposlušnosti
moskovskom patrijarhatu ukrajinski patrijarh odgovara: “Ako se početkom
90-ih nisam bojao odcijepiti od moskovskog patrijarhata kako bi stao na
čelo Ukrajinske pravoslavne crkve očito se ne bojim ni izraziti
neposlušnost Alekseju II.” Patrijarh odlučno niječe i stajališta
moskovskoga patrijarhata da će Papin posjet biti prilika Katoličkoj
crkvi za širenje prozelitizma. “Ukrajina je područje koje je već
tisuću godina povezano s katolištvom. Vjernici, kako katolici tako
i pravoslavni, već su se davno opredijelili za vjeru kojoj će
pripadati. Ne vjerujem da će pravoslavni hitati obratiti se na katolištvo.
Vjerujem naprotiv da će Papin posjet imati za cilj pospješiti mir
i uzajamno razumijevanje. Jer to je slike Pape u svijetu, Pape mirotvorca,
Pape koji nije oklijevao tražiti oproštenje za grijehe Crkve",
rekao je patrijarh Filaret u razgovoru za talijanski dnevnik "La
Repubblica".
Konferencija
“Doprinos Katoličke crkve u pomirenju i stabilnosti u jugoistočnoj
Europi”
Na Konferenciji "Doprinos Katoličke crkve pomirenju i stabilnosti
u jugoistočnoj Europi" održanoj jučer i prekjučer
u Beču predsjednici biskupskih konferencija održali su konzultacije
s predstavnicima katoličkih organizacija, ostalim Crkvama, islamskom
zajednicom kao i političkim institucijama koje djeluju u regiji,
kao što su Europska unija i Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu.
U sklopu bečke konferencije "Doprinos Katoličke crkve pomirenju
i stabilnosti u jugoistočnoj Europi", održana je konferencija
za novinare na kojoj je sudjelovao predsjednik HBK zagrebački nadbiskup
Josip Bozanić. Nadbiskup Bozanić između ostaloga
je novinarima pojasnio kako Katolička crkva respektira Haaški tribunal,
istodobno istaknuvši kako se nada da taj sud odluke ne donosi na političkim
već na načelima pravde. Kako prenosi Kathpress, ustvrdio je
kako otvorenost za pomirenje i dijalog s protivnicima postoji na mnogim
područjima, no ipak je različita kada je riječ o ljudima
na prostorima izravno pogođenima sukobom i ostalim područjima.
Na područjima nekad zahvaćenim ratom siromaštvo je mnogo veće,
mnogi su izgubili su nadu i skloniji su gledati u prošlost. Nasuprot tome
u gradskim su središtima, osobito mladi ljudi, otvoreni za susrete. Beogradski
nadbiskup Franc Perko kazao je kako u Srpskoj pravoslavnoj crkvi
ne postoji velika spremnost za razgovor s katolicima koji žive u
Jugoslaviji, već se interkonfesionalni razgovori uglavnom odvijaju
na međunarodnoj razini. No, ipak ima nade, jer među mladima
u Srbiji postoje veze i razmjena s mladima ostalih nacionalnosti. Govoreći
o budućnosti Jugoslavije nadbiskup Perko ocijenio je da će Kosovo
još 20-30 godina ostati protektorat međunarodne zajednice. Smatra
da strahovanja od stvaranja moguće “Velike Albanije” nisu baš sasvim
bez temelja. S jedne strane među Albancima postoji interpretacija
povijesti po kojoj su oni potomci Ilira koji su u antici nastanili cijeli
Balkanski poluotok, pa se time obrazlažu ekspanzionistička nastojanja.
Također je natalitet kod kosovskih Albanaca mnogostruko viši no u
Srba, a zbog klanske strukture lakše savladavaju gospodarske probleme,
dodao je beogradski nadbiskup. Nadbiskup Perko kao i banjolučki biskup
Franjo Komarica i skadarski nadbiskup Angelo Massafra uputili
su apel za ciljanu pomoć najsiromašnijim skupinama stanovništva –
djeci, starcima te zabačenim selima. Predstavnica Europskog parlamenta
Doris Pack istaknula je nužnost angažmana Crkve osobito
na području odgoja, i ocijenila nužnim da se udžbenici
revidiraju u smislu vjerske tolerancije i dijaloga. Posebno je optimistična
zbog nove generacije političara koja će nadići etničke
granice i kao primjer navela makedonskog predsjednika evangelika Borisa
Trajkovskog kojega su izabrali pravoslavni i muslimani. Veleposlanik
Michael Weninger, pri Europskoj komisiji zadužen za veze s
religijama u jugoistočnoj Europi i odnose s susjedima kandidata za
pristup, izjavio je da će u budućnosti europske inicijative
na Balkanu biti bolje povezane s predstavnicima religija i savjetovao
biskupima da svoja stajališta “odlučno iznose u Bruxellesu”. Predsjednik
Vijeća BK zemalja Europske unije (ComECE) biskup Josef Homeyer
na kraju je izjavio kako je vrlo optimističan da će ubuduće
stajališta Crkve biti bolje saslušana. U zavšnoj izjavi s koferencije
ja najavljeno da će se predsjednici biskupskih konferencija regije
ponovno sastati u okviru generalne skupštine Vijeća europskih biskupskih
konferencija (CCEE) u Strasbourgu od 17. do 19. travnja. Tajništva ovih
dvaju tijela u međuvremenu će prirediti nacrt konkretnih prijedloga
inicijativa iznesenih u tijeku Konferencije.
Kardinal
Ruini na hodočašću u Svetu zemlju
Predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Camillo
Ruini na kratkom je hodočašću u Svetu zemlju kako bi izrazio
solidarnost s tamošnjim kršćanima. Kardinal je u Jeruzalem stigao
u srijedu gdje je slavio večernju euharistiju. “Prije godinu dana
Papa je svojim pohodom otvorio novu stranicu u odnosima kršćana,
muslimana i židova.” “Danas želimo molit da ta stranica ostane
otvorena unatoč trenutnih teškoća. Molimo za mir i slobodu”,
istaknuo je kardinal Ruini tjekom mise u bazilici Svetog groba u Jeruzalemu.
U Svetu zemlju kardinal Ruini je ponio "Svjetiljku mira" koju
je blagoslovio sam Ivan Pavao II., a predana je ocu Giovanniu Battiseliu,
kustosu Svete Zemlje. Prijašnjih godina rimske hodočasničke
agencije vodile su u Svetu zemlju oko stotinu tisuća hodočasnika
godišnje, dok je posljednjih mjeseci zbog ratnih sukoba broj putnika drastično
opao. Kardinal Ruini koji je jučer posjetio Betlehem, molio je da
“Gospodin da hrabrost hodočasnicima i mir Bliskom istoku." Apostolski
nuncij u Svetoj zemlji Pietro Sambi je potvrdio da nema opasnosti za sigurnost
posjetitelja.
Španjolski
biskupi protiv nasilja
Nasilje terorističke skupine ETA u Šanjolskoj ponovno je tamošnje
biskupe potaknulo na osudu terositičkih akcija kojima nastavlja separatiskička
baskijska skupina. Nakon ubojstva mladog policijskog agenta blizu grada
San Sebastiana, španjolski biskupi su se oglasili priopćenjem osuđjući
“ludost ubojstava” ETE. Ovi atentati, dodaju biskupi, stavljaju na veliku
kušnju španjolski narod. Kriminalna djela ne stvaraju ništa dostojno čovjeka,
jer se krši Božji zakon i ljudsko dostojanstvo. Izražavajući
svoju blizinu u molitvi obitelji nastradalog policajca, španjolski biskupi
su pozvali “društvo, obitelj, odgojne ustanove, župe, institucije
zajedničkog dobra, na učvršćivanje moralnih i etičkih
temelja koji garantiraju poštivanje života i suživota u miru
i slobodi.
Nagrada sestri Pereira
Poboljšati životne uvjete siromašnih u Indiji i stupanj obrazovanja,
misija je koju već više godina provodi, sestra Nansy Pereira, dobitnica
nagrade “zlatna mimoza 2001.” Nagrada koju dodjeljuje dragovoljačka
udruga “Blue Drop Group”, sljedećih će dana biti dodjeljena
sesti Nancy. Sedamdesetpetogodišnja redovnica aktivna u borbi protiv siromaštava
u Indiji, osnovala je banku malih kredita u Bangaloreu, za dodjelu kredita
siromašnima. Od 1993. do danas tisuće obitelji su izašle iz siromaštva
zahvaljujući sustavu štednje koji je osnovala sestra Nancy.
|